Iz udruženja KANA ističu da su analizom spiska zaposlenih na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu utvrdili da su koautorke nagrađenih radova direktno podređene članu žirija, prof. dr Vladimiru Lojanici, koji je dekan te ustanove. Prema tački 2.3 raspisa konkursa, licima koja su u radnom odnosu sa članovima žirija strogo je zabranjeno učešće. Arhitekte upozoravaju da je ova nepravilnost morala biti otklonjena prije rangiranja radova i pozivaju ministarstvo na poštovanje sopstvenih pravila o nepristrasnosti.
Ministarstvo: Optužbe su neutemeljene, anonimnost je sačuvana
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo je da sukoba interesa nema, jer nagrađeni autori nisu zaposleni “kod” prof. Lojanice, već kod istog poslodavca – države Srbije. Oni su dodatno naglasili da je identitet autora bio skriven u zapečaćenim kovertama koje su otvorene tek nakon potpisivanja odluke, čime je, kako tvrde, bilo kakav uticaj na žiri bio nemoguć. Iz Vlade poručuju da je integritet procedure maksimalno osiguran kroz princip anonimnosti.
Slučaj „Jelena Marić“: Slučajna podudarnost ili nešto više?
Posebna polemika razvila se oko imena Jelene Marić, saradnice na drugonagrađenom radu. Dok KANA tvrdi da je riječ o docentkinji i prodekanici beogradskog fakulteta, iz ministarstva navode da je u pitanju studentkinja završne godine master studija sa istim imenom i prezimenom. Ovu podudarnost resor Slavena Radunovića karakteriše kao manipulativni pokušaj obmane javnosti od strane kritičara koji su, prema njihovim riječima, od negiranja projekta prešli na ometanje njegove realizacije.
Velje brdo ostaje prioritet Vlade
Uprkos optužbama, iz ministarstva ističu da je prvonagrađeni rad izabran apsolutnom većinom glasova žirija i da on garantuje najkvalitetnije uslove za život budućim stanovnicima Veljeg brda. Poručuju da zlonamjerna tumačenja pravila neće usporiti realizaciju projekta koji se predstavlja kao najveći urbanistički poduhvat u novijoj istoriji Crne Gore. Portal PG 081 nastaviće da prati ovaj proces, s obzirom na to da su transparentnost i arhitektonski integritet ključni za razvoj Podgorice.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!