CDT: Izmjene Ustava ne smiju biti rezultat žurbe u procesu pristupanja EU

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) objavio je novu analizu u kojoj se navodi da proces izmjena Ustava značajno kasni u odnosu na planiranu dinamiku, uz primjetan izostanak skupštinskih aktivnosti u dužem periodu. Posebno se ističe postupanje Vlade iz februara 2026. godine, kada je povučen raniji predlog i dostavljen novi, koji sada uključuje i odredbe o Tužilačkom savjetu. Prema ocjeni CDT-a, predložena rješenja obiluju tehničkim i suštinskim nedostacima, od nomotehničkih grešaka do izostanka usklađivanja pojedinih odredbi, dok su određena zakonska rješenja prenesena u Ustav bez neophodne široke javne rasprave.

​Analiza upozorava na ozbiljne rizike u vezi sa budućim sastavom Tužilačkog savjeta, upozoravajući na opasnost od prevelike koncentracije moći, s obzirom na to da državni tužioci zajedno sa vrhovnim državnim tužiocem čine većinu u ovom tijelu. Dodatno, CDT ukazuje na neujednačen pristup kriterijumima za izbor članova sudskih i tužilačkih tijela, što može narušiti integritet sistema.

​Pitanje finansiranja pravosuđa takođe ostaje kritična tačka, jer izdvajanja i dalje nijesu na zadovoljavajućem nivou. Iako se bilježi određeni rast učešća pravosuđa u državnom budžetu, projekcija za 2026. godinu od oko 0,6 odsto BDP-a i dalje je ispod ciljanih vrijednosti, što prema ocjeni CDT-a ne odražava realni nivo potrebnih ulaganja.

​Kada je riječ o efikasnosti sudstva, podaci za 2025. godinu pokazuju da je riješeno više predmeta nego što ih je primljeno, ali rezultati nijesu ujednačeni u svim djelovima sistema. Kao poseban problem identifikovan je rad Višeg suda u Podgorici, gdje je u drugostepenim postupcima zabilježen rast broja zaostalih predmeta uz primjetno produženje trajanja odlučivanja. Istovremeno, efekti alternativnog rješavanja sporova ostaju ograničeni, sa malim brojem postignutih sporazuma, naročito u predmetima gdje se država pojavljuje kao tužena strana.

​Analiza se osvrće i na pitanje odgovornosti, ističući da proces vetinga i dalje nema konkretno rješenje niti jasan institucionalni okvir, dok u javnom prostoru umjesto stručnih predloga dominira politička retorika. CDT zaključuje da ključni reformski procesi nijesu zaokruženi na način koji bi garantovao dugoročnu stabilnost sistema, izražavajući zabrinutost zbog izostanka sveobuhvatne rasprave o ustavnim modelima i ključnim pitanjima pravosudne reforme.