Rasprava o trobojci otvorila nova pitanja: Demokrate traže rješenje, polemika PES-a i DNP-a u Skupštini

Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović poručio je da važeći Zakon o državnim simbolima prepoznaje i štiti istorijske crnogorske simbole, uključujući trobojke koje datiraju još od 1905. godine, ali da zakon nije precizno definisao način njihove upotrebe.

Kako je naveo, upravo u tome vidi ključni problem, ističući da pravna praznina dovodi do različitih tumačenja i prakse u javnom prostoru.

Bogdanović smatra da bi rješenje trebalo tražiti kroz institucionalni dijalog u parlamentu, kako bi se jasno definisalo u kojim prilikama i na kojim mjestima se mogu isticati istorijske zastave, uz poštovanje Ustava i zakonskog okvira.

Naglasio je da podrška raspravi ne znači automatski podršku konkretnim predlozima, već potrebu da se ovo pitanje pravno uredi i ukloni prostor za različita tumačenja.

U istom kontekstu poručio je da je parlamentarna rasprava bolji put od, kako je naveo, „rasprava na ulici“, te dodao da među partijama većine postoji razumijevanje da se ova pitanja moraju rješavati uz prethodnu pripremu i očuvanje fokusa na evropski put države.

Istovremeno, rasprava je dobila i snažnu političku dimenziju kroz polemiku unutar parlamenta.

Poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković istakla je da unutar te partije postoji međusobno poštovanje bez obzira na nacionalnu ili jezičku pripadnost, naglašavajući da lično njeguje srpski identitet i da je bila politički aktivna i tokom ranijih vlasti.

Poručila je da ne dozvoljava da se političke teme koriste za produbljivanje podjela i upozorila da bi to moglo ugroziti evropski put Crne Gore.

Marković je, odgovarajući na kritike, naglasila da je cilj politike koju zastupa Pokret Evropa sad prevazilaženje podjela koje su, kako je ocijenila, obilježile raniji period.

Na njene navode reagovao je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je odbacio optužbe da je vrijeđao premijera, uz dodatne političke komentare na račun njenog angažmana u prethodnim godinama.

Cijela rasprava još jednom je pokazala da pitanja identiteta i istorijskih simbola ostaju među najosjetljivijim temama na političkoj sceni, ali i da se istovremeno prepliću sa ključnim državnim prioritetima, prije svega evropskim integracijama.