Ivanović: Island neće ugroziti članstvo Crne Gore u EU

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović, ocijenio je da eventualna odluka Islanda da obnovi pregovore sa Evropskom unijom neće negativno uticati na poziciju Crne Gore, ističući da zvanična Podgorica ostaje pri ambicioznom planu da završi sve reforme i zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine. Iako je Vlada Islanda zakazala referendum o nastavku integracija za avgust ove godine, Ivanović smatra da veći zamah proširenja predstavlja dobru vijest za sve kandidate, te da različiti vremenski okviri pregovora idu u prilog Crnoj Gori koja se već nalazi u samoj završnici procesa.

​Crna Gora je, prema projekcijama izvršne vlasti, postavila cilj da postane punopravna članica do 2028. godine, a Ivanović naglašava da dinamiku puta ka članstvu određuju isključivo rezultati i efikasnost u sprovođenju reformi, a ne komparativne prednosti drugih država. On je istakao da, iako Island posjeduje visok nivo usklađenosti sa pravnom tekovinom EU zbog članstva u Evropskom ekonomskom prostoru, proces pristupanja zahtijeva i jasnu političku odluku te kontinuitet reformskog opredjeljenja koji je u Crnoj Gori trenutno na visokom nivou. U slučaju reaktivacije islandskih pregovora, potpredsjednik Vlade vidi prostor za zajednički nastup i međusobnu podršku dviju država u argumentovanju značaja politike proširenja pred članicama Unije.

​Komentarišući unutrašnje političke prilike, Ivanović je izrazio uvjerenje da strateški pravac države neće biti ugrožen, uprkos mogućim izazovima koje donose izborni ciklusi. On smatra da je u društvu dostignut nivo zrelosti koji sprečava da se proces integracija koristi isključivo za dnevnu politiku, dodajući da bi bilo istorijski neodgovorno propustiti trenutnu spremnost Brisela da primi nove članice. Iako izvještaji Evropske komisije i obavještajnih službi upozoravaju na krhkost institucija i potencijalne hibridne prijetnje, Ivanović naglašava da konkretni i mjerljivi napreci u reformama ostavljaju vrlo ograničen prostor za suštinske opstrukcije.

​Poseban osvrt potpredsjednik Vlade dao je na dijalog sa vjerskim zajednicama, ističući da komunikacija sa čelnicima Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice ima za cilj jačanje društvene kohezije oko evropskog cilja. On je pojasnio da princip odvojenosti države od crkve ne isključuje saradnju na pitanjima od opšteg značaja, podsjećajući da i sama Evropska unija održava redovan dijalog sa vjerskim organizacijama. Prema njegovim riječima, inkluzivan pristup koji uključuje sve relevantne društvene aktere doprinosi stabilnom ambijentu koji je neophodan za uspješno okončanje najvažnijeg spoljnopolitičkog prioriteta Crne Gore.