Fokus na zakonodavstvu i administrativnim kapacitetima
Ovaj neformalni dokument prikazuje detaljan osvrt na sprovedene reforme u oblasti vladavine prava od novembra prošle godine, kada je objavljen posljednji zvanični izvještaj EK o napretku.
Glavni fokus države sada mora biti usmjeren na usvajanje preostalog zakonodavstva i izgradnju administrativnih kapaciteta kako bi se mjerila za zatvaranje u potpunosti ispunila. Posebno angažovanje je potrebno u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, vizne politike, upravljanja granicama, kao i slobode medija i temeljnih prava.
Pravosuđe: Rezultati vidljivi, ali problem nejasna pravila i kašnjenja
Evropska komisija ocjenjuje da je Crna Gora nastavila da napreduje u reformi pravosuđa i da prethodno usvojene reforme daju konkretne rezultate. Pozitivno su ocijenjeni nastavak sprovođenja Strategije reforme pravosuđa i pokretanje ustavnih izmjena za jačanje nezavisnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta. Takođe, registruje se dalje jačanje institucionalne stabilnosti Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Međutim, dokument eksplicitno upozorava na sistemske nedostatke. Između ostalog, registrovana su kašnjenja u imenovanjima na najvišim pravosudnim funkcijama, što direktno utiče na efikasnost rada institucija. Ukazuje se i na nejasna pravila o penzionisanju sudija, naročito u Ustavnom sudu, što je dovelo do pravnih nedoumica i potrebe za dodatnim zakonskim intervencijama.
Borba protiv korupcije: Ukidanje imuniteta ministrima i blokada ASK-a
U oblasti borbe protiv korupcije konstatovan je napredak u jačanju institucionalnog i zakonodavnog okvira, uz pohvale za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2024–2028 i usvajanje novog akcionog plana za period 2026–2027.
„U aprilu, vlada je usvojila predlog izmjena i dopuna Ustava kako bi ukinula imunitet premijeru i ministrima u slučajevima optužbi za zloupotrebu službenog položaja, kao i svih optužbi koje se odnose na korupciju. Ovaj predlog u skladu je sa postojećim preporukama GRECO. Predlog je upućen Parlamentu, od koga se očekuje efikasno postupanje u ovom dijelu, kao i u izmjenama ustava u dijelu pravosuđa“, navodi se u dokumentu EK.
Kao važan korak naprijed označen je izbor novog direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) nakon dugog perioda institucionalne blokade. Ipak, napominje se da Agencija i dalje nema dovoljno zaposlenih, niti raspolaže dovoljnim finansijskim sredstvima za efikasno sprovođenje svog mandata, dok njena finansijska nezavisnost još nije u potpunosti obezbijeđena.
Organizovani kriminal: Odlična saradnja sa Europolom, ključna mana presude
Zakonodavni okvir u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala je u velikoj mjeri usklađen sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim standardima. EK konstatuje da je strateški okvir uspostavljen, a institucije bilježe rezultate u procesuiranju najtežih oblika kriminala.
Registruje se i unapređenje međunarodne saradnje i korišćenje finansijskih istraga u složenim predmetima. Posebno je pozitivno ocijenjen rad SDT-a i saradnja sa međunarodnim partnerima, naročito sa Europolom, Eurojustom i partnerskim službama iz regiona i država članica EU.
Najveća kritika Evropske komisije odnosi se na potrebu da se dodatno ojača bilans pravosnažnih presuda u predmetima organizovanog kriminala i pranja novca. Pored ovoga, EK navodi da Crna Gora nastavlja da održava visok nivo usklađenosti sa viznom politikom Evropske unije, ali i dalje insistira na punom usklađivanju u ovoj oblasti.
Sloboda medija: Napadi na novinarke i loš socio-ekonomski položaj
Kada je riječ o radu medija, EK ocjenjuje da oni funkcionišu u okruženju koje omogućava slobodan, nezavisan i profesionalan rad. Pozitivno je ocijenjen i novi zakonodavni okvir u medijskoj oblasti, uključujući unapređenje transparentnosti finansiranja medija i podsticanje medijske samoregulacije.
Međutim, tamnu sjenku na ovaj segment bacaju alarmantni podaci o bezbjednosti i ekonomskom statusu novinara. Prijavljena su 33 slučaja zastrašivanja i pritisaka na novinare u 2025. godini, od čega su većinom na meti bile žene. Konstatovano je da nije bilo velikog napretka u rješavanju starih slučajeva napada na novinare. Na kraju, ukazuje se i na loš socio-ekonomski položaj medijskih radnika, s obzirom na to da gotovo tri četvrtine zaposlenih u medijima zarađuje manje od prosječne plate u državi.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!