Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) pripremila je nova interna pravila kojima se detaljnije definišu razlozi za prestanak radnog odnosa zbog potreba službe, ali i usljed bezbjednosnih prepreka. Ovim korakom menadžment crnogorske tajne službe praktično je spremio kartu u jednom smjeru za desetine kompromitovanih ili operativno neupotrebljivih službenika.
Novim Pravilnikom o razlozima, kriterijumima i postupku za prestanak radnog odnosa ovlašćenog službenika uz ostvarivanje prava na starosnu penziju otvara se znatno širi prostor za tumačenje kadrovskih i bezbjednosnih razloga nego što je to do sada bilo eksplicitno uređeno krovnim Zakonom o ANB-u. Između ostalog, dokument tretira situacije u kojima su tajni podaci postali poznati neovlašćenim licima, javnosti ili stranim službama, što može ugroziti bezbjednost zaposlenih, kompromitovati sprovođenje prikrivenih operacija ili obesmisliti metode rada Agencije.
Pravilnik uvodi i pojam trajnih okolnosti koje formalno ne predstavljaju zakonsku smetnju, ali objektivno onemogućavaju rad sa izvorima, pristup tajnim podacima ili druge ključne operativne aktivnosti. To u praksi znači da ANB sada može procijeniti da određeni službenik više nije operativno upotrebljiv, čak i ako protiv njega nije pokrenut disciplinski postupak niti je formalno bezbjednosno kompromitovan. Sve ove procjene moraju biti zasnovane na dokumentovanim analizama nadležne jedinice, a u slučajevima kada sadrže tajne podatke, sačinjava se javni sažetak koji ne ugrožava nacionalnu bezbjednost.
Odluka o prestanku radnog odnosa donosiće se na osnovu objektivnih, provjerljivih i uporedivih kriterijuma, uz obavezno poštovanje načela jednakog postupanja i srazmjernosti. Tajna služba, od dolaska Ivice Janovića na njeno čelo prošlog ljeta, pokušava da uobliči pravni okvir za rješavanje pitanja spornih kadrova. Ipak, predložene izmjene mjesecima je kočio Brisel, da bi nakon višemjesečnih konsultacija i uz negodovanje opozicije i nevladinog sektora, parlamentarna većina 6. marta konačno usvojila novi Zakon o ANB-u. Prvobitna zamisao da se prijevremeno penzionisanje sprovodi isključivo rješenjem direktora nije prošla filter Evropske komisije, pa je ostavljena mogućnost dobrovoljnog odlaska pod povlašćenim uslovima. Kako većina zaposlenih nije prihvatila tu opciju, naročito nakon odluke Vlade da otpremnine iznose svega tri neto zarade, Agencija je pristupila kreiranju novih internih pravila.
Široki kadrovski zahvati pokazuju da menadžment ima jasan plan za podmlađivanje službe i uklanjanje spornih operativaca, a konačnu riječ u cijelom procesu imaće direktor Agencije. Postupak se pokreće čim se pojavi indicija, a inicijativu koja sadrži dokaze, ocjene rada i podatke o stažu mogu podnijeti rukovodioci, službenici ili sam direktor. Nakon toga, petočlana komisija koju imenuje direktor razmatra dokaze, pribavlja informacije i saslušava službenika, te u roku od sedam dana dostavlja konačno mišljenje na osnovu kojeg direktor donosi rješenje o otkazu.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!