Biće još jeftinije stanarine, jer nedostaje tražnja

Dok su zakupnine u državama Evropske unije tokom 2025. godine zabilježile umjeren rast od 3,1 odsto, Crna Gora se našla na samom vrhu evropske ljestvice sa čak šest puta bržim tempom rasta. Prema podacima Eurostata, Crna Gora je sa skokom kirija od 18,5 odsto postala najbrže rastuće tržište, ostavljajući iza sebe i susjednu Hrvatsku. Ovakav trend direktna je posljedica velike privlačnosti mediteranskih država za kratkoročne zakupe, ali podaci sa terena iz prvog kvartala 2026. godine ukazuju na značajne promjene u dinamici ponude i potražnje.

​Svetlana Brajović iz Agencije za nekretnine ističe da se u tekućoj godini ne bilježi osjetan porast cijena, te da su one ostale na nivou iz 2025. godine. Razlog za stagnaciju leži u činjenici da je ponuda stanova postala veća, dok je tražnja opala usljed smanjenog broja stranaca koji borave u zemlji. Trenutne cijene zakupa variraju zavisno od strukture nekretnine, pa se za garsonjere izdvaja između 300 i 400 eura, za jednosobne stanove od 400 do 800 eura, dok se cijene dvosobnih i trosobnih stanova kreću od 800 do hiljadu eura. Prema ocjeni Brajović, realno je očekivati da će vlasnici, suočeni sa nedostatkom stranih zakupaca, početi da koriguju cijene naniže i prilagođavaju ih domaćem životnom standardu.

​S druge strane, ekonomista Rabrenović smatra da Crna Gora i dalje ima veliku šansu u privlačenju stanovnika Evropske unije koji naš region vide kao idealno mjesto za život tokom cijele godine. Status prve naredne članice Unije dodatno pojačava interesovanje evropskih građana za naše tržište, što bi dugoročno moglo dovesti do novog rasta cijena prodaje i zakupa. Rabrenović predviđa da bi u narednom periodu moglo doći do blagog rasta od 6 do 12 odsto, u zavisnosti od regije, pri čemu bi Podgorica mogla prednjačiti u tim poskupljenjima.

​Ipak, buduća kretanja na tržištu biće vrlo dinamična ne samo zbog potražnje, već i zbog prilagođavanja evropskim pravilima poslovanja. Rabrenović zaključuje da će uvođenje strožih procedura, poput obavezne ovjere ugovora kod notara i plaćanja poreza na prihod od zakupa, donijeti nove troškove stanodavcima. Postoji realna mogućnost da će vlasnici nekretnina taj dodatni fiskalni teret pokušati da prenesu na podstanare, što će dodatno definisati odnose na tržištu u narednom periodu.