Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje izmjene Zakona o Ustavnom sudu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, ocijenivši da su usvojena rješenja u suprotnosti sa najvišim pravnim aktom države. Ključni razlog za ovakvu odluku je odredba koja omogućava sudijama Ustavnog suda, kojima je funkcija prestala zbog starosne penzije ili isteka mandata, da nastave sa radom sve do izbora novih sudija.

​Povreda ustavnih rokova i pravna kontradiktornost

​U obrazloženju odluke, Milatović je istakao da Ustav Crne Gore jasno i imperativno određuje trajanje mandata sudija na 12 godina, bez ostavljanja prostora za njegovo produženje. On smatra da zakonodavac na ovaj način vrši “dekonstitucionalizaciju” Ustava, jer omogućava vršenje funkcije i nakon isteka ustavnog roka. Predsjednik je ukazao i na logičku kontradiktornost same norme, zapitavši kako lice kojem je zvanično prestala funkcija može istovremeno da nastavi sa radom na upražnjenom mjestu, čime se narušava integritet sudijske funkcije i pravni poredak.

​Uporedna praksa i opasnost od političkih opstrukcija

​Milatović je povukao paralelu sa državama Evropske unije, poput Hrvatske i Slovenije, naglašavajući da se slični deblokirajući mehanizmi mogu propisati isključivo Ustavom, a ne običnim zakonom. Prema njegovom mišljenju, novo rješenje, koje vremenski ne ograničava ostanak sudija na funkciji nakon mandata, dodatno usložnjava postojeće probleme i relativizuje obavezu institucija da pravovremeno biraju nove članove suda.

​Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se u Skupštini još uvijek nisu razmatrala dva predloga za izbor sudija Ustavnog suda koje je on ranije uputio. Predsjednik strahuje da bi se ovakvim zakonskim rješenjem otvorio prostor za politički motivisane opstrukcije u budućnosti, jer bi se smanjio pritisak na parlament da vrši imenovanja. S obzirom na to da svaki zakon mora biti usklađen sa Ustavom, Milatović je zaključio da je neophodno da se poslanici ponovo odrede prema ovom pravnom aktu kako bi se izbjegla delegitimizacija rada najviše sudske instance u zemlji.