U čije džepove se slivaju milioni?

Poslanica koalicije Za budućnost Crne Gore i Nove srpske demokratije, Jelena Božović, uputila je oštre kritike na račun upravljanja šumskim bogatstvom države, upozoravajući da je sektor šumarstva upao u opasan institucionalni vakum. Tokom sjednice skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Božović je istakla da već dvije i po godine nadležno ministarstvo i Uprava za šume ne uspijevaju da registruju preduzeće koje bi preuzelo gazdovanje ovim resursom.

​Iako je novi zakon usvojen uz uvjeravanja da je on neophodan za povlačenje značajnih sredstava od Svjetske banke, njegova primjena se konstantno odlaže. Prema riječima poslanice Božović, upravo taj zastoj stvara prostor za nekontrolisano djelovanje na terenu. Dok koncesionari formalno nailaze na prepreke u radu, sječa šuma ne prestaje, a izostanak adekvatne kontrole otvara vrata brojnim nelegalnim aktivnostima.

​Podaci koje je iznijela Državna revizorska institucija, koristeći snimke Evropske svemirske agencije, djeluju poražavajuće. U periodu od 2021. do 2024. godine Crna Gora je ostala bez 587 kvadratnih kilometara šume. Procjenjuje se da je kroz sivu ekonomiju samo sa sjevera države u nepune četiri godine “ispareno” oko 250 miliona eura. Božović naglašava da to nije privatno vlasništvo direktora ili koncesionara, već bogatstvo svih građana koje trenutno niko ne štiti.

​Poseban problem predstavljaju povlašćeni koncesionari koji su, prema tvrdnjama poslanice, bogatstvo sticali još u vrijeme bivšeg režima, a i danas zadržavaju monopol. Oni ne samo da prekomjerno eksploatišu drvnu masu, već uništavaju i lokalnu putnu infrastrukturu, ne ispunjavajući ugovornu obavezu da puteve vrate u prvobitno stanje. Takođe, ukazano je na manipulacije gdje se tehnička građa formalno prikazuje kao ogrijevno drvo kako bi se lakše iznijela iz šuma i završila u privatnim pilanama.

​Božović izražava duboku sumnju u povezanost visokih funkcionera Uprave za šume, policije i tužilaštva sa koncesionarima. Ona ocjenjuje da u javnosti vlada “glasna tišina” jer u gotovo svakoj grani vlasti postoji neko ko štiti profitabilnu mrežu nelegalne sječe. Uprkos informacijama da su istražni organi na terenu, poslanica strahuje od “začaranog kruga” korupcije koji sprječava pravi epilog.

​Zaključujući svoje izlaganje, Božović je poručila da više neće biti “taster poslanik” koji ćuti na bogaćenje pojedinaca preko leđa naroda. Zatražila je hitno okončanje institucionalnog vakuma, punu transparentnost podataka o izvezenoj drvnoj masi i, što je najvažnije, utvrđivanje konkretne odgovornosti svih onih koji su dozvolili da šumski sektor postane poligon za pronevjere milionskih razmjera.