Pomenutom odlukom ASK-a ranije je bilo utvrđeno da je Đukanović, kao bivši šef države, dostavljao izvještaje o prihodima i imovini sa netačnim i nepotpunim podacima jer nije prijavio ručne satove čija pojedinačna vrijednost prelazi 10.000 eura. Međutim, Sud je utvrdio da je Agencija tokom postupka napravila niz ozbiljnih zakonskih propusta, uključujući bitne povrede upravnog postupka i pogrešnu primjenu materijalnog prava.
Odluka ASK-a nejasna: Nije preciziran period niti konkretni izvještaji
Ocjenjujući zakonitost osporene odluke, Upravni sud je utvrdio da je Agencija za sprečavanje korupcije grubo povrijedila pravila upravnog postupka iz člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku. Sud navodi da odluka ASK-a uopšte ne sadrži dovoljno jasne i potpune razloge o odlučnim činjenicama i pravnim pitanjima, zbog čega u praksi nije bilo ni moguće ispitati njenu zakonitost.
U zvaničnom saopštenju se ističe da dispozitiv osporene odluke nije dovoljno određen. Agencija, naime, nije precizirala na koje se konkretne izvještaje o prihodima i imovini, niti na koji se tačno vremenski period odnosi utvrđena povreda Zakona. Sud podsjeća da je javni funkcioner obavezan da izvještaje podnosi tokom vršenja funkcije, kao i dvije godine nakon njenog prestanka. S obzirom na to da je Đukanović funkciju predsjednika Crne Gore obavljao u dva mandata, Sud je ocijenio da je bilo apsolutno neophodno jasno označiti na koje se izvještaje i periode odnosi utvrđena povreda.
Selektivno vještačenje satova i prekrajanje izjava
Upravni sud je uočio i ozbiljne nedostatke u samom obrazloženju odluke koji se odnose na predmet vještačenja. Obrazloženje ne daje nikakve razloge zbog kojih je Agencija, nakon sprovedenog dokaznog postupka i vještačenja, odustala od pojedinih ručnih satova koji su prvobitno bili obuhvaćeni inicijativom za pokretanje postupka. Takođe, ostalo je nejasno zbog čega je u konačnoj odluci utvrđeno neprijavljivanje upravo određenih satova, dok za ostale satove koji su bili predmet postupka ASK nije dala nikakvo obrazloženje.
Pored toga, Sud je utvrdio da je Agencija prilikom donošenja odluke izmijenila sadržinu izjave koju je Đukanović dao u upravnom postupku. Umjesto da njegove navode vjerno prenese i potom ocijeni njihov stvarni značaj u postupku, ASK ih je tumačila drugačije od onoga kako su zaista izrečeni.
Pogrešno primijenjen zakon iz 2024. godine
Kao jedan od ključnih pravnih propusta, Upravni sud navodi da je Agencija pogrešno primijenila materijalno pravo. ASK je postupak koji je pokrenut još 2019. godine vodila i okončala primjenom novog Zakona o sprečavanju korupcije iz 2024. godine.
Sud ističe da je to u direktnoj suprotnosti sa zakonom, jer je prelaznim odredbama novog akta izričito propisano da se postupci započeti prije njegovog stupanja na snagu moraju dovršiti prema propisima koji su važili u vrijeme njihovog pokretanja. Kako je utvrđeno da osporena odluka ne ispunjava zakonske standarde obrazloženja, da su učinjene bitne povrede pravila postupka i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, Sud je odluku ASK-a u potpunosti poništio.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0