SMCG: Novinari izloženi prijetnjama i stresu, većina prima platu manju od prosječne

Problemi koji godinama opterećuju medijsku profesiju u Crnoj Gori ostaju nepromijenjeni, a dominantno ih obilježavaju nepovoljan socio-ekonomski status, loši uslovi rada, politički pritisci i ozbiljni bezbjednosni rizici. Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) ističu da je u periodu od 2020. do kraja 2025. godine zabilježeno ukupno 146 napada na novinare i medijske organizacije. Među žrtvama je evidentirano 56 novinarki i 50 njihovih muških kolega, dok su u 40 slučajeva meta bili cijeli timovi ili medijske kuće.

Medijski radnici suočavaju se sa prijetnjama tokom obavljanja radnih zadataka, ali njihova bezbjednost je ugrožena i u privatnoj sferi kroz sve učestaliji govor mržnje i koordinisane napade na društvenim mrežama, koji nerijetko dolaze od nosilaca javnih funkcija. Posebno su ranjive žene u medijima, koje su izložene specifičnim oblicima nasilja i seksističkim uvredama sa ciljem njihove diskreditacije i povlačenja iz javnog prostora. Ohrabruje ipak činjenica da je Mehanizam za bezbjednost novinara u svojoj pilot fazi počeo da daje prve rezultate kroz bolju koordinaciju institucija i medijske zajednice.

Povezane vijesti

Pored bezbjednosnih rizika, ekonomski položaj zaposlenih ostaje alarmantan. Podaci Sindikata i Misije OEBS-a pokazuju da troje od četvoro medijskih profesionalaca prima platu nižu od državnog prosjeka, što uzrokuje odliv kadrova i dugoročno urušava kvalitet informisanja. Visok nivo stresa i emocionalna iscrpljenost postali su svakodnevica za čak 69 odsto zaposlenih, dok većina ispitanika vidi politički pritisak i niske početne zarade kao glavne prepreke koje mlade ljude odvraćaju od ulaska u ovu profesiju.

Iz Sindikata naglašavaju da se ne može govoriti o stvarnoj profesionalnoj slobodi dok god zaposleni ne mogu da žive dostojanstveno od svog rada. Situaciju dodatno otežava činjenica da su kolektivni ugovori i dalje rijetkost, a višegodišnji pregovori o Granskom kolektivnom ugovoru još uvijek nijesu urodili plodom. To ukazuje na zabrinjavajuću praksu da se radna prava i dalje ne tretiraju kao neraskidiv dio medijskih sloboda.

U vremenu dubokih društvenih podjela i jačanja dezinformacija, uloga profesionalnih medija postaje važnija nego ikada. Zbog toga je neophodno da u fokusu razgovora o slobodi medija budu ljudi koji stvaraju sadržaj – od novinara i urednika do tehničkog osoblja. Od njih društvo s pravom očekuje profesionalnost i otpornost na pritiske, ali im zauzvrat mora obezbijediti uslove u kojima svoj posao mogu obavljati dostojanstveno i bez straha.