Danas se u Podgorici održava dvadeset i drugi sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora između EU i Crne Gore (ZKO), koji je obilježen optimističnim porukama o budućnosti zemlje u evropskoj porodici naroda. Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, istakla je na otvaranju da je pristupanje Crne Gore EU cilj koji će se realno ostvariti 2028. godine, a ključni dokaz za to je zvanični početak izrade Ugovora o pristupanju.
Posljednji krug četrnaestogodišnjeg maratona
Ministarka Gorčević je proces integracija uporedila sa maratonom koji traje više od decenije, naglasivši da se država sada nalazi u “posljednjem krugu”. Izrada samog Ugovora o pristupanju, uporedo sa zatvaranjem preostalih pregovaračkih poglavlja, direktno trasira put ka punopravnom članstvu.
”Vjerujem da evropski put Crne Gore mora biti projekat cijelog društva. To podrazumijeva ne samo kritički odnos, već i odgovornost da zajednički afirmišemo uspjehe”, poručila je Gorčević, naglašavajući nezamjenljivu ulogu civilnog sektora u ovom procesu.
Poruke iz Brisela: Nema vremena za gubljenje
Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Rikardo Seri, bio je jasan u svojoj ocjeni: Crna Gora ima istorijsku priliku, ali ona zahtijeva konkretne reforme u narednim mjesecima. Seri je naglasio da napredak zavisi isključivo od implementacije dogovorenog, uz snažnu podršku institucija i partnerstvo sa civilnim društvom.
Kopredsjedavajući sa evropske strane, Danko Relić, dodao je da proces sada ulazi u svoju najzreliju fazu. On je podvukao da pristupanje Crne Gore EU nije samo tehničko pitanje, već strateški i geopolitički interes koji doprinosi ukupnoj sigurnosti Evrope i očuvanju demokratskih vrijednosti.
Civilni sektor kao motor reformi
Srđa Keković, kopredsjedavajući ZKO-a sa crnogorske strane, izrazio je uvjerenje da će Crna Gora postati 28. članica EU prije isteka trenutnog dvoipogodišnjeg mandata ovog odbora. On je uputio apel donosiocima odluka u Vladi i Skupštini da političke interese ostave po strani.
”Pozivamo sve da se posvete poštovanju rokova u ispunjavanju završnih mjerila, kako bi ispunili očekivanja građana da naša država uđe u članstvo do 2028. godine”, kazao je Keković.
Teme sastanka: Od Reformske agende do socijalne politike
Članovi odbora tokom dana razmatraju širok spektar tema koje direktno utiču na pristupanje Crne Gore EU:
- Klaster 1 (Temeljna prava): O reformama u ovoj oblasti govorili su predstavnici MANS-a, Instituta alternativa i MBA.
- Poglavlje 19 (Socijalna politika i zapošljavanje): Ministarka Naida Nišić i predstavnici sindikata razmijenili su mišljenja o usklađivanju tržišta rada sa evropskim standardima.
- Finansijski okvir: Razmatrana je koordinacija strukturnih instrumenata i priprema za buduće fondove EU.
Sastanak će biti zaključen usvajanjem zajedničke deklaracije koja će biti upućena svim relevantnim evropskim i domaćim institucijama, kao jasan putokaz za završnu fazu integracija.
Plan rasta za Zapadni Balkan: Novi vjetar u leđa integracijama
Jedan od ključnih faktora koji ubrzava pristupanje Crne Gore EU je novi Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je Evropska komisija predstavila kao instrument za ekonomsko snaženje regiona. Ovaj plan, vrijedan šest milijardi eura u grantovima i povoljnim kreditima, osmišljen je da približi ekonomije regiona jedinstvenom tržištu EU i prije zvaničnog punopravnog članstva.
Za Crnu Goru, Plan rasta podrazumijeva strogo definisane reformske agende. Sredstva se ne dodjeljuju bezuslovno; naprotiv, svaka tranša zavisi od ispunjavanja specifičnih zadataka u oblastima vladavine prava, energetske tranzicije i digitalizacije. Na ovaj način, EU podstiče Crnu Goru da ubrza unutrašnje reforme koje su neophodne za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja.
Detaljniji istorijat: Od Soluna do Ugovora o pristupanju
Da bi se razumio značaj trenutnog trenutka, važno je osvrnuti se na dugogodišnji put koji je Crna Gora prešla. Pristupanje Crne Gore EU formalno je počelo potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2007. godine. Pregovori su zvanično otvoreni 29. juna 2012. godine, čime je Crna Gora postala prva zemlja koja pregovara po tzv. “novom pristupu” – koji u fokus stavlja poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i temeljna prava) od samog početka pa do kraja procesa.
Tokom četrnaest godina pregovaračkog procesa, Crna Gora je uspjela da otvori svih 33 pregovaračka poglavlja, dok su tri privremeno zatvorena (25 – Nauka i istraživanje, 26 – Obrazovanje i kultura, i 30 – Vanjski odnosi). Iako je proces u određenim periodima bio usporen zbog unutrašnjih političkih prilika i zamora od proširenja unutar same Unije, dobijanje IBAR-a (Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila) sredinom 2024. godine dalo je novi zamah cijelom društvu.
Šta donosi status 28. članice?
Cilj da Crna Gora postane 28. članica do 2028. godine nije samo simbolika. Ulazak u EU donosi slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala, ali i pristup značajno većim strukturnim fondovima koji mogu transformisati crnogorsku infrastrukturu i poljoprivredu. Ugovor o pristupanju, koji se sada priprema, definisaće prelazne periode i specifične uslove pod kojima će crnogorski građani uživati prava evropskih državljana, što ovaj dokument čini najvažnijim pravnim aktom od obnove nezavisnosti.
https://www.gov.me/mep?hl=en-US
https://ec.europa.eu/?hl=en-US
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0