Intenzivan razvoj grada i projekti poput naselja Velje brdo stvaraju sve veći pritisak na postojeće sisteme kao što su Mareza, Zagorič i Ćemovsko polje, zbog čega se aktivacija novih resursa nameće kao strateški prioritet. Studija ističe da je izdan Zetske ravnice najbogatije ležište podzemnih voda u državi, te da su njegove stvarne eksploatacione rezerve znatno veće od količina koje se trenutno koriste za gradski vodovod i poljoprivredne potrebe kompanije Plantaže.
Analizom terena i satelitskih snimaka, stručnjaci su izdvojili četiri lokacije koje su hidrogeološki pogodne za formiranje novih izvorišta. Područje Sadina prepoznato je kao najveća neurbanizovana zona sa debljinom izdani preko 30 metara, ali realizaciju projekta na ovom mjestu otežavaju složeni imovinsko-pravni odnosi zbog velikog broja privatnih parcela.

S druge strane, park-šuma Šumica južno od Bloka 5 nudi veliku prednost jer je zemljište u državnom vlasništvu, što bi značajno ubrzalo proceduru.

Lokacije Vladišta i Krnjevine uz obale Morače takođe imaju ogroman potencijal zbog prirodnog prihranjivanja iz rijeke, ali zahtijevaju rješavanje pitanja privatnog vlasništva i povezivanje na udaljenu vodovodnu mrežu.


Glavni izazov za sva potencijalna izvorišta ostaje uspostavljanje zona sanitarne zaštite u uslovima guste i često neplanske gradnje. Važeći propisi zahtijevaju stroge mjere zaštite koje je teško sprovesti u sredinama sa septičkim jamama i razvijenom infrastrukturom koja može ugroziti kvalitet vode. Autori dokumenta naglašavaju da je ovo tek početna faza, te da su za konačne odluke o eksploataciji neophodna detaljna hidrogeološka istraživanja u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima. Dugoročno rješenje vodosnabdijevanja glavnog grada zavisiće od efikasnog prostornog planiranja i političke spremnosti da se zaštite ovi ključni prirodni resursi.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!