Uprkos formalnom napretku na ljestvici medijske pismenosti, Crna Gora i dalje pripada grupi zemalja sa ograničenom otpornošću na dezinformacije. Ovo ukazuje na dubinske slabosti u obrazovanju, medijskim slobodama i društvenom povjerenju, ocijenila je saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO), Željka Zvicer.
Šta mjeri Indeks medijske pismenosti?
Indeks predstavlja instrument koji mjeri sposobnost društava da se odupru “post-truth” narativima i manipulacijama. On se izračunava kombinovanjem četiri ključna faktora:
- Kvalitet obrazovanja
- Nivo medijskih sloboda
- Povjerenje među ljudima
- E-participacija (učešće građana u digitalnoj sferi)
Regionalna slika: Zapadni Balkan na začelju
Ovogodišnji izvještaj potvrđuje oštru geopolitičku i razvojnu podjelu u Evropi. Dok liderske pozicije sa po 71 bodom dijele Danska, Finska, Irska i Holandija, zemlje Zapadnog Balkana ostaju u donjem dijelu ljestvice.
Rang lista regiona:
- Hrvatska: 24. mjesto (47 poena)
- Crna Gora: 26. mjesto (44 poena)
- Srbija: 32. mjesto (35 poena)
- Bosna i Hercegovina: 37. mjesto (24 poena)
- Albanija i Sjeverna Makedonija: 39. i 40. mjesto (19 poena)
- Kosovo: Posljednje mjesto (16 poena)
Crna Gora: Najbolji rezultat do sada, ali jaz ostaje
Crna Gora je zabilježila značajan skok u odnosu na 2023. godinu, napredovavši sa 33. na 26. poziciju. Ovo je njen najbolji rezultat od početka mjerenja 2017. godine, kada je bila na 31. mjestu. Broj poena je takođe porastao sa 29 na 44.
„Ipak, ovaj pomak nije dovoljan za značajnije približavanje evropskom prosjeku. Ostaje izražen jaz između Crne Gore i najotpornijih društava, kako u pogledu slobode medija, tako i u kapacitetu građana da kritički analiziraju informacije“, naglašava Zvicer.
Rizici od spoljnih uticaja
Zvicer upozorava da su države regiona koje nisu članice EU posebno izložene rizicima. Nedostatak institucionalnih mehanizama zaštite čini ih podložnijim uticajima Kine i Rusije, koje nastoje da akumuliraju moć na granicama Unije.
Dok je Crna Gora u trećem klasteru (zemlje u tranziciji sa rizikom od napretka ili nazadovanja), BiH, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo su u najranjivijem, petom klasteru.
Poruka za budućnost: Medijska pismenost kao stub demokratije
Nizak nivo medijske pismenosti nije samo tehničko pitanje, već sistemski problem koji produbljuje polarizaciju društva i slabi demokratiju.
„Za društva koja teže evropskim standardima, ovo je ozbiljno upozorenje. Neophodno je strateško ulaganje u digitalno obrazovanje, jačanje nezavisnih medija i obnavljanje povjerenja građana u pouzdane izvore informacija“, zaključuje Zvicer.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0