Kako prenosi agencija Hina, ključni dio novih odredbi koje stupaju na snagu početkom jula odnosi se na obavezu pribavljanja izvoznih dozvola za specifične kategorije robe, tehnologije, usluga ili srodnih podataka. Ova reforma donosi visok nivo rizika za globalne investitore, posebno one koji posluju unutar osjetljivih kineskih sektora poput vještačke inteligencije, koju zvanični Peking tretira kao ključni segment nacionalne sigurnosti. Država na ovaj način nastoji da uspostavi rigidnu kontrolu nad odlivom intelektualnog vlasništva, tehnologije, ali i radne snage iz zemlje. U tom kontekstu, propisi eksplicitno zabranjuju prekogranični transfer stručnjaka bez državne dozvole, što uključuje slanje osoblja u inostranstvo, organizovanje rada u drugim zemljama, pružanje tehničkog vođstva van granica Kine, kao i organizovanje prekograničnih obuka. Kao povod za ovakve restrikcije navodi se primjer kompanije Manus, koja je prije nego što ju je preuzela Meta premjestila svoje zaposlene i kompletno poslovanje u Singapur.
Nove odredbe garantuju vladi široka ovlašćenja za sprovođenje bezbjednosnih pregleda inostranih ulaganja i prenosa imovine. Ukoliko se utvrdi rizik po nacionalnu sigurnost, Peking će moći da naloži investitorima prodaju akcija, potpuno zaustavljanje ulaganja, a predviđene su i oštre kazne za nepoštovanje zakona. Pored toga, uveden je i mehanizam reciprociteta prema kojem Kina može zabraniti trgovinu stranim kompanijama ukoliko njihove matične države ograničavaju kineska ulaganja. To u praksi znači da bi američke sankcije protiv neke kineske tehnološke firme dale pravo Pekingu da blokira neku drugu, zasebnu američku akviziciju povezanu sa Kinom. Kako napominje Rojters, u samim propisima još uvijek nije precizno definisano koje će konkretno vrste transakcija ili prenosa imovine biti podložne zabranama po osnovu ugrožavanja nacionalne sigurnosti.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!