MVP: Ako treba da pričamo, može u Podgorici; Hrvatska kaže da od Crne Gore zavisi nastavak razgovora o sporovima

Iako je prošlo mjesec i po od najave da Hrvatska očekuje brzo usaglašavanje novog termina sastanka s Crnom Gorom o rješavanju spornih bilateralnih pitanja, dogovora o susretu još uvijek nema. Sastanak koji je bio planiran za 25. mart je propao, a dok zvanični Zagreb poručuje da nastavak razgovora primarno zavisi od volje Podgorice, crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova ističe da procesu pristupaju bez ishitrenih odluka i da su otvoreni za konsultacije isključivo u Podgorici.

​Ovakav razvoj događaja uslijedio je nakon što je Hrvatska krajem 2024. godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31, nakon čega su u januaru 2025. započele konsultacije u Zagrebu. Iako su hrvatski zvaničnici ranije ocjenjivali da napredak postoji, on je opisan kao “milimetarski”. U međuvremenu, obje države su formirale posebne komisije koje se bave pitanjem školskog broda “Jadran” i sukcesijom vojne imovine, ali njihovi nazivi i polazne tačke sugerišu duboko ukopane pozicije.

​Iz crnogorskog resora diplomatije, kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, naglašavaju da ostvaruju redovnu komunikaciju i da su posvećeni pronalaženju trajnih i obostrano prihvatljivih rješenja uz puno uvažavanje međunarodnog prava. Oni ističu da je politički dijalog intenzivan, što potvrđuje i podrška Hrvatske u formiranju radnih grupa za Ugovor o pristupanju EU. S druge strane, Vanda Babić Galić, specijalna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije, podsjeća da je Podgorici još ranije dostavljen “non-paper” sa pregledom otvorenih pitanja. Ona naglašava da je Hrvatska spremna za razgovor, ali da je sastanak povjerenstava izostao jer je crnogorska strana službenom notom izvijestila da se za to nisu stekli uslovi.

​Profesor Žarko Puhovski iznosi pesimističnu ocjenu, tvrdeći da formirane komisije služe isključivo za unutrašnje političke svrhe i da realno neće riješiti ništa. Prema njegovim riječima, komisije su alat kojim vlade pokazuju domaćoj javnosti energičnost u borbi za nacionalna prava, dok će u stvarnosti presuditi “sila” položaja. Puhovski upozorava da se sve svodi na to hoće li Hrvatska iskoristiti svoju superiorniju poziciju članice EU i blokirati put Crne Gore, slično onome što je Slovenija nekada radila Hrvatskoj.

​Poseban kamen spoticanja ostaje brod “Jadran”. Puhovski smatra besmislenom argumentaciju da je taj brod simbol Crne Gore, navodeći da ona nikada nije imala sopstvenu flotu, ali priznaje da Podgorica ima prednost posjeda na svojoj teritoriji. Nasuprot tome, Hrvatska svoj zahtjev temelji na činjenici da je brod decenijama bio registrovan u njenim lukama. Kako su odnosi dodatno zaoštreni usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu i proglašavanjem tri crnogorska funkcionera nepoželjnima, rješenje spora oko “Jadrana” i granice ostaje u sjeni dubljeg političkog konflikta.