On je istakao da pitanje školskog broda „Jadran” nije od presudnog značaja, dok bi pitanje razgraničenja trebalo konačno riješiti, naglašavajući da ima dobru komunikaciju sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem.
Brod „Jadran” ne smije biti tačka spoticanja i banalizovanja
Hrvatski predsjednik se direktno osvrnuo na sudbinu jedrenjaka „Jadran”, oko kojeg se već godinama lome koplja između Zagreba i Podgorice. Milanović je podsjetio da je taj brod građen u vrijeme dinastije Karađorđevića, da su na njemu kasnije plovili Titovi mornari, kao i da je izvorno bio registrovan u Splitu, zbog čega ga Hrvatska danas zvanično i potražuje.
„U redu, i ja se priključujem tom zbornom pjevanju – evo, to je hrvatsko, vratite nam to. Jer vama u Crnoj Gori to ionako ništa ne znači. Ali da je to baš neka važna stvar, e bogami nije. Dakle, to je banalizovanje odnosa između dvije države i dva naroda.” – Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske
Pitanje Prevlake zahtijeva političku hrabrost zvanične Podgorice
Za razliku od školskog broda, Milanović smatra da je pitanje definisanja granice stvarni problem koji bi konačno morao da se privede kraju. On navodi da privremeni režim na granici funkcioniše već godinama bez većih problema, ali da je za trajno rješenje potreban politički kapacitet izvršne vlasti u Crnoj Gori.
Prema njegovom mišljenju, sada je sve stvar snage i kredibiliteta vlasti u Podgorici da to pitanje apsolvira i da kroz taj proces prođe politički neokrznuta. Milanović upozorava da će u Crnoj Gori uvijek postojati dežurne optužbe da je neko „izdao Prevlaku”, iako je potpuno jasno šta je hrvatsko, a šta crnogorsko.
Upitan o tome da li će Hrvatska iskoristiti pravo veta i blokirati evropski put Crne Gore ukoliko ova otvorena pitanja ostanu neriješena, Milanović je bio uzdržan i poručio da odgovor na to pitanje mediji i javnost treba da traže od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Komunikacija sa Spajićem i Milatovićem na visokom nivou
Kada je riječ o ostalim osjetljivim temama iz prošlosti, poput obeštećenja logoraša i statusa spomen-obilježja u Morinju, šef hrvatske države je ocijenio da bi „neka gesta trebalo da postoji” sa crnogorske strane, ali je iznad svega naglasio da između dvije države ima mnogo više tema koje ih spajaju nego onih koje ih razdvajaju.
Kao ključni adut za očuvanje dobrosusjedskih odnosa izdvojio je kvalitetan dijalog sa crnogorskim rukovodstvom. Ponovo je podvukao da u Crnoj Gori ima odlične sagovornike u licu predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, otkrivajući da je upravo juče imao dug razgovor sa Spajićem i da je ta vrsta otvorene komunikacije izuzetno dobra.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!