Prema predloženim izmjenama zakona, birači bi mogli glasati za listu i dodatno za više kandidata unutar nje, čime bi djelimično uticali na raspodjelu mandata. Ipak, partije bi zadržale značajan dio kontrole nad konačnim ishodom.
Djelimično otvaranje sistema
Kako navodi analitičarka Ana Nenezić, predloženi model ne daje potpunu moć biračima.
„Radi se o varijaciji preferencijalnog glasanja, gdje uticaj birača nije apsolutan“, ističe ona.
Sličan stav imaju i u Centru za demokratsku tranziciju, gdje ocjenjuju da je riječ o „prvom koraku“ ka otvorenijem sistemu, ali ne i o potpunoj reformi.
Nedostatak ključnih rješenja
Kao jedan od glavnih nedostataka ističe se izostanak individualnih kandidatura, što znači da birači i dalje ne mogu birati kandidate van partijskih lista.
Takođe, ukazuje se na niz tehničkih i pravnih pitanja koja nijesu precizno uređena – poput raspodjele mandata u slučaju istog broja glasova ili odnosa unutar koalicionih lista.
Politička volja ključna prepreka
Iako se o otvorenim listama govori godinama, njihovo uvođenje do sada nije realizovano.
Stručnjaci naglašavaju da je glavni problem politička volja, jer bi ovakav sistem smanjio kontrolu partijskih vrhova nad raspodjelom mandata.
Mogući i neželjeni efekti
Upozorava se i da bez jačanja institucija i kontrole finansiranja kampanja, ovakav model može dovesti do dodatne personalizacije politike i jačanja klijentelizma.
Zaključak je da predlog predstavlja pomak u odnosu na postojeći sistem, ali da je za suštinsku demokratizaciju izbora potrebna dublja i preciznija reforma.
Foto: Al Jazeera Balkans
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0