Slučaj „Telekom“, jedna od najdugovječnijih korupcionaških afera u modernoj istoriji Crne Gore, ponovo se našao u središtu pravosudnog i političkog diskursa nakon kontradiktornih odluka institucija. Dok Viši sud u Podgorici tvrdi da u dijelu koji se odnosi na primanje mita nije nastupila apsolutna zastarjelost, Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) povlači potez koji je u javnosti izazvao sumnju — podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv takvog rješenja suda. Ovakav razvoj događaja izazvao je oštru reakciju poslanika GP URA Zorana Mikića, koji upozorava da se vrata pravde ponovo zatvaraju pred nosom građana.
Mikić ističe da predmet „Telekom“ nije običan sudski spor, već simbol decenijske nekažnjivosti i zarobljene države. On smatra da je odluka VDT-a da ospori rješenje Višeg suda loša poruka za vladavinu prava i evropske integracije, posebno u kontekstu poglavlja 23 i 24 koja zahtijevaju konkretne rezultate u borbi protiv visoke korupcije. Prema njegovim riječima, nedopustivo je da se suština slučaja — ko je uzeo novac i ko je pružao političku zaštitu — izgubi u pravnim i procesnim formalnostima, čime se direktno urušava povjerenje građana u pravosuđe.
S druge strane, pravni tim bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića i njegove sestre Ane Đukanović oštro osporava legitimitet pokretanja postupka preko Kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa. Odbrana tvrdi da je Vlada zapravo „naredila“ krivično gonjenje, što vide kao presedan i neustavno miješanje politike u rad tužilaštva. Oni takođe problematizuju status države kao oštećene strane, uz obrazloženje da se sporne radnje odnose na period nakon privatizacije kompanije, kada država više nije bila vlasnik, dok sam „Telekom“ nikada nije potraživao štetu.
Pravni zaplet dodatno komplikuje pitanje prekida zastarjelosti. Viši sud je u svom rješenju zauzeo stav da se radnje preduzete u ranijim predmetima koji se tiču istog događaja moraju računati kao prekid zastare za sve aktere, što bi značilo da tužilaštvo ima prostora za gonjenje čak do 2036. godine. Ipak, VDT osporava ovaj zaključak, tvrdeći da je sud povrijedio zakon jer je cijenio radnje iz drugog predmeta, a ne onog formiranog po prijavi MANS-a iz 2019. godine.
Stručna javnost ukazuje na to da će konačnu riječ dati Vrhovni sud, čija će odluka odrediti sudbinu ovog slučaja. Ukoliko sud odbije zahtjev VDT-a i potvrdi stav Višeg suda, tužilaštvo bi bilo prinuđeno da preuzme gonjenje od Kancelarije Zaštitnika i nastavi proces koji je Specijalno državno tužilaštvo ranije proglasilo zastarjelim. Do tada, institucije ostaju nijeme na pitanja o sudbini predmeta formiranih po službenoj dužnosti, dok javnost čeka odgovor na pitanje hoće li afera „Telekom“ ikada dobiti svoj potpuni institucionalni i sudski epilog.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!