Najavljeni memorandum otvoriće vrata za konkretne pregovore o finansiranju i upravljanju dionicom koja bi se gradila po modelu koncesije. Izvor „Vijesti” objašnjava da je u pitanju model sličan onome na poluostrvu Istra, gdje je kompanija „Bouygues” još 1995. godine sa preduzećem „Hrvatske autoceste” formirala zajedničku firmu „BINA – Istra”. Francuzi su tada dobili koncesiju na 32 godine za finansiranje, gradnju, održavanje i upravljanje nad 140 kilometara tamošnjih auto-puteva, što se u praksi pokazalo kao održiv model saradnje. Međutim, međudržavni aranžmani sa Francuskom nose i stroge finansijske uslove. Prema dokumentu koji su potpisale ministarka javnih radova Majda Adžović i francuska ambasadorka u Crnoj Gori An Mari Maske, Pariz zadržava pravo da obustavi isplate iz trezorskih zajmova ili zahtijeva njihovu prijevremenu otplatu ukoliko crnogorska strana ne ispoštuje preuzete obaveze.
Uporedo sa infrastrukturnim projektima, francuska grupacija preuzima lidersku poziciju i u kapitalnim zdravstvenim investicijama. Vlada je na posljednjoj sjednici usvojila Informaciju o projektovanju i izgradnji novog Univerzitetskog kliničkog centra Crne Gore u Podgorici i dala saglasnost na ugovor sa kompanijom „Bouygues Bâtiment International”. Ova firma se jedina javila na javni poziv i zvanično obavijestila Ministarstvo javnih radova o svom interesovanju, nakon čega je utvrđeno da u potpunosti ispunjava sve tehničke, profesionalne i finansijske kriterijume. Ovim se realizuje plan koji je premijer Milojko Spajić najavio još početkom 2024. godine, kada je prepoznao ovu francusku kompaniju kao strateškog partnera za izgradnju nove državne bolnice.
Dok se priprema potpisivanje memoranduma za dionicu do Krivošija, država već posjeduje tehničku dokumentaciju za nastavak tog putnog pravca prema granici sa Bosnom i Hercegovinom. Idejno rješenje za dionicu od cetinjskog Čeva do nikšićkog mjesta Nudo završile su firme „DB inženjering” iz Beograda i „MHM projekt” iz Novog Sada, uz učešće podgoričkog podugovarača „GP team”. Ovaj posao, vrijedan nepunih 96 hiljada eura, ugovoren je preko državnog preduzeća „Monteput” u martu prošle godine, a projektanti su imali rok od četiri mjeseca za završetak zadatka.
Pomenuta trasa ka Bosni i Hercegovini duga je 33 kilometra i projektovana je za brzinu kretanja od 100 kilometara na čas. Planom je predviđeno da se na njoj izgrade dvije ključne petlje, odnosno na Čevu i na Grahovu. S obzirom na to da će nova saobraćajnica presijecati postojeći magistralni pravac Lipci–Grahovo–Vilusi, nova petlja u tom dijelu biće ključna za povezivanje moderne saobraćajnice sa postojećom putnom mrežom u tom dijelu države.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!