Tramp stigao u Kinu, sjutra glavni razgovor sa Si Đinpingom

Američki predsjednik Donald Tramp doputovao je u Peking, započevši posjetu koja u fokus stavlja trgovinske odnose i osjetljivo pitanje Tajvana. Iako su tenzije na Bliskom istoku u usponu, Tramp je po dolasku jasno poručio da sukob u Iranu neće biti primarna tema razgovora. Glavni dio samita zakazan je za sjutra, kada će se dvojica lidera sastati „u četiri oka“, nakon čega će uslijediti svečani banket.

​Kineski domaćini su američkom predsjedniku priredili izuzetno pompezan doček. Crveni tepih prostrt je direktno ispred aviona „Er Fors Uan“, a svečanu ceremoniju na aerodromu uveličali su vojna počasna garda, orkestar i 300 mladića. Visoku delegaciju koja je sačekala Trampa predvodili su potpredsjednik Kine Han Ženg, ambasador Sje Feng i zamjenik ministra spoljnih poslova Ma Žaoksu, uz prisustvo američkog izaslanika Dejvida Perdjua.

​Uoči samog putovanja, Tramp je u obraćanju novinarima istakao značaj ovog susreta, definišući SAD i Kinu kao dvije vodeće supersile. On je naglasio američku vojnu dominaciju na globalnom nivou, dok je Kinu pozicionirao kao drugu najjaču silu svijeta. Ipak, ova posjeta dolazi u trenutku kada se američki predsjednik suočava sa unutrašnjim izazovima, prvenstveno zbog pada popularnosti uzrokovanog inflacijom i angažovanjem SAD u sukobu sa Iranom.

​Jedna od ključnih inicijativa koju Tramp planira da predstavi jeste ideja o trilateralnom nuklearnom paktu između SAD, Kine i Rusije. Ovaj predlog dolazi nakon isteka sporazuma „Novi START“, čime su po prvi put u više od pola vijeka ukinuta ograničenja za dva najveća svjetska atomska arsenala. Tramp je još ranije odbio produženje starog sporazuma sa Moskvom, insistirajući na modernizovanom okviru koji bi obuhvatio i Peking.

​Kina je do sada pokazivala suzdržanost prema ovakvim aranžmanima, prvenstveno zbog velike razlike u broju bojevih glava. Dok SAD i Rusija raspolažu sa po više od 5.000 nuklearnih jedinica, kineski arsenal se trenutno procjenjuje na nešto više od 600. Ipak, procjene Pentagona ukazuju na ubrzano naoružavanje Pekinga, sa predviđanjem da će taj broj do 2030. godine premašiti hiljadu, što pitanje kontrole naoružanja čini hitnijim nego ikada.