Iz crnogorskog tužilaštva i dalje uvjeravaju da se intenzivno radi na rasvjetljavanju slučaja, ali konkretnih rezultata i odgovornih i dalje nema. Iz Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici, koje vodi istragu, navode da zbog zaštite postupka ne mogu iznositi detalje.
”U predmetu formiranom povodom ubistva Duška Jovanovića intenziviran je rad, saslušano je više lica u svojstvu svjedoka i preduzimaju se brojne dokazne radnje. Ipak, zbog zaštite interesa postupka nismo u mogućnosti dati konkretnije odgovore niti detalje o preduzetim i planiranim radnjama”, saopštili su iz VDT-a.
Novi predmet povodom ovog zločina formiran je prije nekoliko godina, a zadužila ga je tužiteljka Danka Ivanović Đerić. Određeni pomak konstatovan je i u vladinom Nacrtu Drugog periodičnog izvještaja za UN, gdje se navodi da je formiran poseban tim tužilaca, pribavljeni određeni materijalni dokazi i izdata uputstva policiji.
Propusti iz 2004. godine koji su “zakopali” istragu
Jedini osuđeni za saizvršilaštvo u ovom ubistvu je Podgoričanin Damir Mandić, koji je u međuvremenu odležao devetnaestogodišnju zatvorsku kaznu i nalazi se na slobodi. Kao mogući učesnik pominjan je i Vuk Vulević iz Berana, ali njegova umiješanost nikada nije sudski dokazana.
Za današnje tužioce, od ključnog značaja mogli bi biti navodi o namjernim opstrukcijama unutar sistema te 2004. godine. Naime, bivši šef podgoričke policije Milan Vujanović otkrio je da je tadašnja vrhovna državna tužiteljka Vesna Medenica od samog starta znala za postojanje službene zabilješke u kojoj je Mandić, odmah nakon hapšenja, detaljno opisao svoju i ulogu Vuka Vulevića u zločinu.
Prema Vujanovićevim riječima, Medenica tada nije blagovremeno reagovala i uputila tužioca u Centar bezbjednosti Podgorica, što se kasnije ispostavilo kao ključni propust zbog kojeg je slučaj pravno sabotiran. Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović takođe je svojevremeno izjavio da je slučaj “operativno riješen, ali nepovratno izgubljen zbog greške ili profesionalnog nesnalaženja tadašnjeg tužioca”.
Međunarodni pritisak i predlog za nagradu od milion eura
Slučaj ubistva Duška Jovanovića ponovo se našao pod lupom međunarodne javnosti. Vladimir Prebilič, poslanik Kluba Zelenih u Evropskom parlamentu, podnio je amandman na nacrt izvještaja o Crnoj Gori izvjestioca Marijana Šareca, u kojem se izražava oštro žaljenje zbog kontinuirane nekažnjivosti u ovom slučaju. Evropski parlament je u ovom amandmanu pozvao na hitno preispitivanje istrage i uključivanje stranih eksperata kako bi se obezbijedila nezavisnost i efikasnost procesa.
Istovremeno, domaća Komisija za praćenje istraga napada na novinare predložila je Vladi Crne Gore da se raspiše nagrada od milion eura za informacije koje bi dovele do nalogodavaca i izvršilaca. Iako se očekivalo da će Komisija dobiti nove podatke o napretku istrage, opipljivih pomaka i dalje nema.
Zanimljivosti i specifičnosti slučaja:
- “Ukleta” službena zabilješka: Famozni dokument sačinjen je 2. juna 2004. godine, svega nekoliko dana nakon ubistva. U njemu je navodno zapisan kompletan scenario ubistva i imena izvršilaca koje je izdiktirao Damir Mandić. Međutim, zbog toga što tužilac nije zvanično uzeo tu izjavu u skladu sa procedurom, ta zabilješka nikada nije mogla biti korišćena kao dokaz na sudu.
- Slučaj Vesne Medenice: Žena koja je 2004. godine kao vrhovni tužilac optužena za propuste u istrazi ubistva Jovanovića, uhapšena je krajem februara 2026. godine u Kolašinu. Apelacioni sud joj je odredio pritvor nakon što je prvostepeno osuđena na 10 godina zatvora zbog protivpravnog uticaja na druge sudije u odvojenim slučajevima.
- Nagrađivani film kao dokazni materijal: Detalji o opstrukciji istrage, izjave američkog ambasadora Vilijama Montgomerija i šefa policije Vujanovića, javno su ogoljeni u dokumentarnom filmu “Tajne zločina”. Ovaj film je dobio prestižnu nagradu Evropske unije za istraživačko novinarstvo i direktno je uticao na ponovno otvaranje priče o odgovornosti unutar pravosuđa.
- Paradoks Veselina Veljovića: Bivši šef policije koji je tvrdio da je policija “odradila svoj posao i operativno riješila slučaj” ali da je tužilaštvo zakazalo, kasnije je i sam završio iza rešetaka pod optužbama za učešće u organizovanom kriminalu.
- Cijena istine – milion eura: Predlog da se ponudi istorijski najveća novčana nagrada u Crnoj Gori od milion eura pokazuje koliko je država nemoćna da klasičnim policijskim metodama, nakon više od dvije decenije, razbije “kod ćutanja” među zavjerenicima i svjedocima zločina.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0