Crnogorski pjesnik, esejista i književni kritičar Bogić Rakočević preminuo je danas u 64. godini života. Rođen je 1962. godine u Mojkovcu, a visoko obrazovanje i postdiplomske studije završio je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, gdje je diplomirao srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost. Tokom svoje bogate karijere ostavio je neizbrisiv trag u kulturnom i društvenom životu Crne Gore.
Rakočević je obavljao brojne važne funkcije u kulturi, pa je tako bio sekretar i glavni urednik Književne omladine Crne Gore, urednik književnog programa Doma omladine „Budo Tomović“ u Titogradu, kao i organizator i urednik Festivala mladih pjesnika Jugoslavije „Majska rukovanja“. Takođe, bio je selektor Međunarodnih poetskih susreta „Slovo Makovo“ u Sarajevu i glavni i odgovorni urednik časopisa Bibliografski vjesnik. Svoj doprinos dao je i kao umjetnički direktor Internacionalnog televizijskog festivala u Baru, ali i kao umjetnički direktor prestižne međunarodne književne manifestacije Ratkovićeve večeri poezije u Bijelom Polju.
Kao plodan stvaralac, objavio je preko dvadeset knjiga iz različitih književnih oblasti. Za svoj rad dobio je brojna priznanja, među kojima se izdvaja nagrada „Risto Ratković“ za knjigu pjesama „Osobine“, koja slovi za najznačajniju nagradu za poeziju u Crnoj Gori. Njegova djela prevođena su na brojne svjetske jezike, uključujući engleski, italijanski, francuski, njemački, ruski, poljski i albanski. Učestvovao je na mnogim književno-naučnim skupovima i festivalima u zemlji i inostranstvu, a njegovo stvaralaštvo zastupljeno je u svim važnijim izborima i antologijama savremene crnogorske i južnoslovenskih književnosti.
Pored književnog rada, Rakočević je ostvario zapaženu karijeru na Televiziji Crne Gore, gdje je radio kao urednik Redakcije za kulturu, urednik Kulturno-umjetničkog programa, glavni i odgovorni urednik Prvog programa i urednik Programa za manjine. Autor je prve televizijske antologije crnogorske poezije XX vijeka, snimljene u trideset polusatnih epizoda, a potpisuje i scenario za niz dokumentarnih filmova o jugoslovenskim piscima i slikarima.
Posebno značajan pečat ostavio je na poziciji direktora Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” na Cetinju. Njegov mandat ostaće upamćen po istorijskom doprinosu afirmaciji crnogorskog jezika na međunarodnom planu, jer je upravo u tom periodu crnogorski jezik dobio svoj međunarodni ISO kod (CNR), čime je zvanično potvrđena njegova zasebna jezička identifikacija na globalnom nivou. Rakočević je bio i član aktuelnog saziva Savjeta Filmskog centra Crne Gore. Iza sebe je ostavio suprugu, dvoje djece i unuku.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!