Kako navode, kontrola sprovođenja mjera nadzora nad Medenicom vršena je na osnovu unaprijed sačinjenog „Plana mjera i aktivnosti u cilju praćenja i postupanja po izrečenoj mjeri nadzora“.
Iz MANS-a ističu da su iz kabineta direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića odbili da saopšte ko je procijenio i naredio dinamiku policijskih kontrola, kao i ko je donosio ključne odluke u predmetu koji je završio bjekstvom.
MANS je, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio službene zabilješke o kontroli poštovanja mjere zabrane napuštanja stana za Miloša Medenicu. Iz te dokumentacije, kako navode, vidi se da je policija mjesecima provjeravala njegovo prisustvo na adresi na kojoj je trebalo da boravi.
Navode i da Uprava policije nije odgovorila na pitanje ko je naredio da policijski službenici 28. januara, na dan kada je utvrđeno da Medenice nema u stanu, budu upućeni na provjeru na adresu u Ulcinjskoj ulici.
“Umjesto imena, funkcije i lanca komandovanja, dobili smo samo opis događaja nakon dolaska policije na lice mjesta. Tako je i dalje ostalo skriveno ko je tog dana donosio odluke i upravljao postupanjem policije”, navodi se u saopštenju.
Iz MANS-a ukazuju i da su u dokumentaciji koju su dobili datumi na pojedinim službenim zabilješkama ručno prepravljani, dok su imena policijskih službenika zatamnjena.
Uprava policije je, kako navode, objasnila da nije riječ o antidatiranju dokumenata, već o tome da su zabilješke sačinjene jednog dana, a naknadno zavedene u djelovodnim knjigama.
MANS poručuje da je utvrđivanje odgovornosti u ovom slučaju važno kako bi se spriječilo da se slični propusti ponove.
“Ako se i u ovakvom predmetu odgovornost sakrije iza fraza o procedurama, kapacitetima i sistemu, šalje se poruka da mjere nadzora zavise od improvizacije, a ne od jasnih pravila i precizno utvrđene odgovornosti”, zaključuju iz MANS-a.
Foto: Luka Zeković
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!