Jakov Milatović za BBC: ‘Znamo ko smo, znamo gdje idemo, Evropa je naša stanica’

Kada je Crna Gora na istorijskom referendumu 21. maja 2006. godine obnovila svoju nezavisnost, njen aktuelni predsjednik Jakov Milatović bio je student prve godine Ekonomskog fakulteta. Dane uoči glasanja i danas dobro pamti, nazivajući ih izuzetno dinamičnim periodom, kako za sopstveni život, tako i za cijelu zemlju. Za njega je taj 21. maj imao i specifičnu ličnu težinu o kojoj ranije nije javno govorio. Naime, referendumski dan se našao tačno između dvije hirurške operacije kojima je morao biti podvrgnut. Prva operacija izvedena je sredinom maja, ali kako nije bila uspješna, Milatović se privremeno oporavljao kod kuće, izašao na glasanje, da bi već nekoliko dana kasnije ponovo bio primljen u bolnicu radi ponovljenog zahvata.

​Na referendumsko pitanje o tome da li Republika Crna Gora treba da bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom, Milatović je bez oklijevanja zaokružio odgovor „da“. Njegov osnovni motiv bio je stav da građani Crne Gore moraju sami da preuzmu sudbinu u svoje ruke. Iako su neki od njegovih najbližih članova porodice, prijatelja i kumova tada glasali drugačije, on ističe da ni tada, a ni danas, nije smatrao da su oni glasali protiv sopstvene zemlje. Prema njegovim riječima, svako je birao ono što je u tom trenutku iskreno smatrao najboljim za Crnu Goru i njenu budućnost, a vrijeme je pokazalo da je odluka o obnovi nezavisnosti bila istorijski ispravna.

​Danas, uoči obilježavanja dvadeset godina nezavisnosti, tridesetdevetogodišnji Milatović, kao bivši visoki funkcioner Pokreta Evropa sad, sa ponosom gleda na političke promjene iz 2020. godine koje su okončale višedecenijsku vladavinu Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista. On otvoreno kritikuje period nakon sticanja nezavisnosti, tvrdeći da je tadašnje rukovodstvo propustilo istorijsku šansu da izgradi profesionalne i samostalne institucije, dajući umjesto toga prioritet privatnom bogatstvu i zarobljavanju državnog aparata. Preokret se dogodio tek na predsjedničkim izborima 2023. godine, kada je Milatović u direktnom duelu pobijedio Đukanovića, što je, kako navodi, širom otvorilo vrata ubrzanoj demokratizaciji.

​Govoreći o trenutnoj poziciji Crne Gore, predsjednik naglašava da se država nalazi na samom kraju svog puta ka Evropskoj uniji, što prepoznaje kao apsolutni prioritet i novu istorijsku šansu. Iako je proces evrointegracija trajao dugo, od dobijanja statusa kandidata 2010. godine i otpočinjanja pregovora 2012. godine, stvari su se u posljednje vrijeme značajno ubrzale. Brisel je odobrio formiranje ad hoc radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, pa Milatović sa optimizmom predviđa da bi Crna Gora mogla postati punopravna članica Evropske unije već 2028. ili 2029. godine. Taj napredak se odvija paralelno sa unutrašnjom političkom dinamikom, koju karakteriše i raskol u Pokretu Evropa sad nakon parlamentarnih izbora 2023. godine. Iako su Milatović i premijer Milojko Spajić danas na dvije najvažnije funkcije u državi, njihov odnos i dalje prate brojne političke trzavice nakon što je predsjednik napustio partiju zbog neslaganja sa njenim radom.

​Kada je riječ o odnosima sa susjednom Srbijom, Milatović bira diplomatski ton i naglašava da dvije zemlje dijele izuzetno snažne porodične, kulturne i ekonomske veze. On Srbiju vidi kao jednog od najvažnijih partnera i ističe da bi uspješan evropski put Crne Gore mogao da posluži kao podrška cijelom Zapadnom Balkanu. Ipak, iza diplomatskih poruka i zvaničnih posjeta kriju se i ozbiljna otvorena pitanja koja godinama opterećuju odnose Podgorice i Beograda. Glavni kamen spoticanja ostaje činjenica da je Crna Gora još 2008. godine priznala nezavisnost Kosova, kao i slučaj Svetozara Marovića, posljednjeg predsjednika državne zajednice, koji u Beogradu uspješno izbjegava zatvorsku kaznu zbog korupcije, uprkos zvaničnim zahtjevima za ekstradiciju. Da tenzije i dalje postoje, potvrdio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je uoči velikog crnogorskog jubileja javno odbio poziv da prisustvuje proslavi, izjavivši da bi učešće u slavljenju takvog događaja za njega bilo neprihvatljivo.