Prva banka tužila Ines Mrdović

​U najnovijem pravnom sporu koji je privukao veliku pažnju javnosti, Prva banka Crne Gore, čiji je većinski vlasnik Aco Đukanović, podnijela je tužbu protiv poznate građanske aktivistkinje. Ines Mrdović, predstavnica Akcije za socijalnu pravdu (ASP), našla se na udaru banke nakon televizijskog gostovanja u kojem je analizirala kontroverzne aspekte poslovanja ove finansijske institucije, uključujući i čuveni državni kredit od 11 miliona eura.

​Prva banka u svojoj tužbi za naknadu nematerijalne štete tvrdi da je Ines Mrdović svjesno i ciljano nastupala sa namjerom da nanese štetu reputaciji banke i izazove njenu javnu kompromitaciju. S druge strane, iz Akcije za socijalnu pravdu poručuju da je ovo klasičan primjer SLAPP tužbe (strateške tužbe protiv učešća javnosti), čiji je jedini cilj zastrašivanje i ućutkivanje kritičara koji govore o temama od ogromnog javnog interesa.

​Kontroverze oko državnog kredita i uloga EPCG

​Jedan od glavnih razloga za tužbu su navodi koje je Ines Mrdović iznijela u vezi sa načinom na koji je Prva banka svojevremeno vraćala prvu ratu državne pozajmice. Mrdović je podsjetila javnost na mehanizme koji su godinama bili predmet istraživanja brojnih novinara i nevladinih organizacija, a koji se odnose na podršku koju je banka dobijala od državnih preduzeća poput Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) kroz subordinisane kredite.

​ASP ističe da tužba dolazi čak deceniju i po nakon što su prvi medijski tekstovi o ovim temama ugledali svjetlost dana. “Tokom proteklih 15 godina objavljeno je na stotine tekstova o poslovanju banke, državnom kreditu i ulozi EPCG, a koje su potpisivali domaći i međunarodni istraživački novinari. Potpuno je nejasno kako Ines Mrdović može nanijeti reputacionu štetu u 2026. godini pominjući činjenice koje su javnosti poznate još od 2010. godine”, navodi se u saopštenju ove organizacije.

​”Mađioničarski trik” sa državnim milionima

​U fokusu odbrane koju zastupa Ines Mrdović nalazi se podsjećanje na specifičan način vraćanja prve rate kredita od 44 miliona eura, koji su istraživači svojevremeno nazvali “ping-pong” finansijama. Prema dokumentaciji koju posjeduje ASP, banka je uz pomoć državnog Trezora izvela operaciju u kojoj je isti milion eura uplaćen i vraćen 11 puta u roku kraćem od pola sata.

​Ovaj mehanizam omogućio je banci da formalno ispoštuje rokove za vraćanje rate, dok je stvarna likvidnost sistema ostala pod znakom pitanja. Ines Mrdović je, kao dugogodišnji istraživač korupcije, ponovila ove navode smatrajući ih ključnim za razumijevanje odnosa između državnih institucija i privatnih finansijskih interesa porodice Đukanović. ASP naglašava da ovakvi sudski postupci neće obeshrabriti njihovu borbu za transparentnost i odgovornost u trošenju javnog novca.

​Ines Mrdović kao meta pritiska na civilni sektor

​Slučaj u kojem je tužena Ines Mrdović otvara šire pitanje slobode govora i bezbjednosti civilnih aktivista u Crnoj Gori. Kao bivša novinarka i iskusna istraživačica, Mrdović je godinama bila na prvoj liniji borbe protiv sistemske korupcije. Tužbu Prve banke mnogi vide kao pokušaj finansijskog iscrpljivanja nevladinog sektora, jer SLAPP tužbe često podrazumijevaju visoke odštetne zahtjeve i dugotrajne sudske procese.

​Ipak, iz ASP-a poručuju da su argumenti banke neosnovani i nerazumljivi. Oni citiraju novinske napise iz 2010. godine koji su proces vraćanja duga nazvali “nezapamćenim skandalom u savremenom svijetu finansija”. Dok Ines Mrdović čeka sudski epilog, javnost i međunarodne institucije pažljivo prate ovaj proces, koji će biti svojevrsni test za crnogorsko pravosuđe u zaštiti onih koji ukazuju na anomalije u sistemu.

​Uspostavljanje pravednog balansa između zaštite reputacije korporacija i prava javnosti da zna istinu o upravljanju državnim resursima ostaje jedan od ključnih izazova na putu Crne Gore ka Briselu. Ines Mrdović i njena organizacija ostaju pri stavu da sudnica ne može postati mjesto gdje se istina o sumnjivim transakcijama pokušava zamijeniti pravnim formalizmom i pritiskom na slobodnu riječ.