Pravni rat oko “Telekoma” Advokati tvrde da nema govora o zastarjelosti

Inicijativa Vrhovnog državnog tužilaštva za ocjenu zakonitosti u slučaju “Telekom” izazvala je oprečne reakcije pravnih stručnjaka i političkih zvaničnika, koji iznose različita tumačenja o tome da li je u ovom dugogodišnjem predmetu nastupila zastarjelost i da li uopšte postoje procesni uslovi za reagovanje Vrhovnog suda.

​Advokat Đukanović smatra da je inicijativa vrhovnog tužilaštva, iako pokrenuta u vezi sa formalnim ovlašćenjima te institucije, nepravilno postavljena i potpuno neosnovana. On predviđa da će Vrhovni sud odbiti ovu inicijativu, objašnjavajući da relativna zastarjelost nije nastupila jer postoje jasne procesne radnje kojima je taj tok prekinut, što je Vanpretresno vijeće već detaljno obrazložilo u svojoj odluci. Đukanović ističe da pravna teorija nalaže da relativna zastarjelost nastupa isključivo ako u određenom krivičnom postupku uopšte nijesu preduzimane radnje usmjerene na rasvjetljavanje djela, što sa afereom “Telekom” nije slučaj, pa zaključuje da je tužilaštvo zauzelo zakonski nepravilno stanovište.

​Sa druge strane, advokat Aleksandar Kovačević ocjenjuje da je riječ o kompleksnom pravnom pitanju koje će se na kraju riješiti po pravilima slobodnog sudijskog uvjerenja. On ukazuje na to da norma koja reguliše zastarjelost krivičnog gonjenja u ovakvim predmetima nije sasvim jasna, zbog čega postoje podijeljena mišljenja o tome da li je zastara nastupila ili ne. Kovačević naglašava da će konačnu riječ dati Vrhovni sud, pri čemu dio pravnika daje prednost pravnoj sigurnosti i većoj zaštiti okrivljenih, dok drugi smatraju da društveni interes i važnost same krivično-pravne stvari moraju imati prednost.

​Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica iznio je još restriktivniji stav, ocjenjujući da je zahtjev za zaštitu zakonitosti u konkretnom slučaju pravno nedozvoljen. Koprivica pojašnjava da se ovaj institut izjavljuje isključivo na pravnosnažne sudske odluke kada je krivični postupak već pokrenut, u toku ili okončan, što podrazumijeva postojanje naredbe ili optužnog akta protiv tačno određenog lica. Kako se ovaj predmet još nalazi u fazi izviđaja, gdje nema statusa okrivljenog već samo osumnjičenog, on smatra da Vrhovni sud nema procesnih uslova za odlučivanje. Pozivajući se na Zakonik o krivičnom postupku, Koprivica zaključuje da bi Vrhovni sud mogao da odlučuje samo ako je odluka donesena u krivičnom postupku, kako bi se zahtjev mogao dostaviti okrivljenom i braniocu na izjašnjenje. Budući da u ovom predmetu nije donesena naredba o pokretanju istrage niti je podignuta neposredna optužnica, već se radi o izviđajnoj radnji predloga za izvođenje dokaza, on smatra da je jedina zakonska mogućnost da se zahtjev odbije kao nedozvoljen.

​Ova pravna polemika vraća u fokus aferu “Telekom” koja je otvorena krajem decembra 2011. godine, a u kojoj do danas niko nije osuđen. Američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) saopštila je prije četrnaest godina da ima dokaze o podmićivanju u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji tokom privatizacije telekomunikacionih kompanija. Prema navodima te komisije, Dojče Telekom je preko svoje podružnice navodno isplatio mito crnogorskim zvaničnicima. U američkoj tužbi je ukazivano da su podmićivanje omogućila dva člana uprave crnogorskog Telekoma i advokatica, sestra jednog od vodećih funkcionera, i to preko četiri lažna konsultantska ugovora sa of-šor firmama koje je angažovao Mađar Telekom kako bi došao do željenog procenta vlasništva.

​Dio javnosti je u tim navodima odmah prepoznao Anu Đukanović, sestru bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, koja je kasnije tužila medije što su je nazivali “prvom sestrom”. Postupak pred njujorškim sudom vođen je protiv trojice mađarskih direktora, ali je dio koji se odnosio na Crnu Goru u kasnijoj fazi obustavljen, pa se optužnica bazirala na korupciji u Sjevernoj Makedoniji, dok je cijeli proces u Sjedinjenim Američkim Državama na kraju okončan vansudskim poravnanjem.

​U samoj Crnoj Gori, slučajem se bavio i skupštinski Anketni odbor, koji je usvojio samo tehnički izvještaj bez konkretnih zaključaka o postojanju sumnjivih poslova. Konačno, specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović odbacila je krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) protiv Mila Đukanovića, Ane Đukanović i više drugih osoba koje su sumnjičene za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije. U obrazloženju te odluke navedeno je da je zastara za dio krivičnih djela nastupila još prije petnaest godina, dok su neka druga djela obuhvaćena prijavom zastarjela prije nešto više od četiri godine.