Investicioni zamah biznismena Čedomira Popovića u Herceg Novom, koji ga je pozicionirao kao trenutno najvećeg graditelja u ovoj opštini, dospio je u središte javnosti nakon niza kontroverznih projekata. Njegova kompanija „Carine“ vlasnik je brojnih hotelskih zdanja u Bijeloj i Kumboru, ali je ekspanzija u Baošićima dovela do oštre reakcije institucija i Popovićevog ličnog privođenja.
Devastacija u zoni UNESCO-a
Izgradnja kolosalnog hotela u Baošićima, koji broji devet nadzemnih i tri podzemne etaže, postala je simbol netransparentnog poslovanja. Kap je prelila čašu nezakonitim nasipanjem oko 15.000 kvadrata mora ispred objekta, što je izvedeno unutar strogo zaštićene bafer zone UNESCO-a. Zbog ovog ekološkog i urbanističkog incidenta, radovi su zaustavljeni, a nadležne uprave insistiraju na poništenju građevinske dozvole i vraćanju plaže u prvobitno stanje. Slična situacija vlada i na gradilištu kondo hotela u Kumboru, gdje su radnici napustili objekte koji su se već uveliko izdigli iznad susjednih parcela, ostavljajući iza sebe sumnje u zakonitost dobijenih dozvola.
Temelji imperije na ruševinama „Južnog Jadrana“
Koreni Popovićevog bogatstva sežu do 2001. godine i privatizacije nekadašnjeg turističkog giganta „Južni Jadran“. Tada je kontrolni paket akcija preduzeća, čija je imovina procjenjivana na 20 miliona maraka, prodat kompaniji „Carine“ za svega 247.000 njemačkih maraka. Ovaj portofolio obuhvatao je više od 100.000 kvadrata atraktivnog zemljišta na samoj obali, brojne motele, restorane i elitne lokacije poput kompleksa Lazaret u Meljinama. Bivši radnici su skoro dvije decenije vodili pravne bitke tvrdeći da je privatizacija bila fingirana, ali su njihovi napori ugušeni pravnim manevrima kojima je imovina prebačena na firmu „Carine“ prije nego što je „Južni Jadran“ konačno ugašen 2018. godine.
Dugogodišnje institucionalno ćutanje
Iako su manjinski akcionari podnijeli na desetine prijava, sumnjajući na zaštitu najviših državnih instanci, tužilaštvo je godinama ostajalo nijemo na optužbe o zloupotrebi upravljačkih funkcija i izbjegavanju poreza. Paradoks Popovićevog poslovanja najbolje oslikava podatak da je većinski paket akcija platio oko pola miliona maraka, dok je kasnije samo jedan dio te imovine prodao stranom investitoru za nevjerovatnih 12 miliona eura. Čak i nakon političkih promjena 2020. godine, Popović je nastavio da uživa privilegije, poput dozvola za izvođenje radova tokom jeka turističke sezone.
Neizvjesna budućnost investicija
Trenutna obustava radova u Baošićima i Kumboru postavlja pitanje dalje sudbine Popovićeve imperije. Dok lokalna uprava prikuplja dokumentaciju za eventualno poništenje dozvola, javnost iščekuje da li će državne institucije konačno imati snage da preispitaju temelje na kojima je nastala ova poslovna mreža. Konačni ishod zavisiće od toga da li će nadležni organi istrajati u zahtjevima za sanaciju uništenog morskog akvatorijuma i zaštitu pejzaža koji je pod međunarodnom zaštitom.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0