Poslodavci traže evropski model bolovanja, sindikati upozoravaju na zloupotrebe

Predstavnici Unije poslodavaca već godinama ukazuju na problem neopravdanih odsustava sa posla. Predsjednik Unije Slobodan Mikavica ističe da je u Evropi praksa da poslodavac plaća bolovanje do 30 dana, nakon čega teret preuzima državni budžet, dok je u Crnoj Gori taj period čak duplo duži. Mikavica navodi da su oko ovog pitanja postigli dogovor sa socijalnim partnerima, ali da zakonsko rješenje još uvijek nije usvojeno. On dodaje da sindikati pokazuju rigidan stav prema promjeni drugih stečenih prava, poput pravila da se državni praznik koji pada u nedjelju prenosi na naredne radne dane, što je praksa koja ne postoji u savremenim evropskim ekonomijama.

​Sa druge strane, sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica priznaje da postoje zloupotrebe i neopravdana bolovanja, ali naglašava da problem postoji i na strani poslodavaca koji različito tumače zakon na štetu zaposlenih. Zarubica objašnjava da se radnicima na dugotrajnim bolovanjima, među kojima ima i teških onkoloških bolesnika, naknada često obračunava kao 70 odsto od osnovne obračunate zarade (koja može biti 400 ili 500 eura), a ne od zakonom garantovane minimalne zarade, što ugrožava njihovu egzistenciju.

​Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić kazala je da njenom resoru do sada nijesu prijavljeni slučajevi u kojima je radnicima isplaćeno manje od minimalne zarade. Ona je najavila da će njen sljedeći korak u socijalnom dijalogu biti usmjeren ka tome da se osnovna i minimalna zarada što više približe kako bi se spriječile eventualne manipulacije pri obračunima.

​Koliko je ovaj problem izražen u praksi pokazuje primjer podgoričkog gradskog preduzeća „Čistoća“, gdje je krajem aprila na bolovanjima bilo preko 100 radnika, odnosno 14 odsto ukupno zaposlenih, dok je ranije taj procenat išao i do 20 odsto. Prema zvaničnim podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, refundacije za bolovanja su prošle godine državni budžet koštale čak 10 miliona i 600 hiljada eura. Iako su kontrole pojačane, nadležni ističu da je nepravilnosti teško dokazati zbog dugih i komplikovanih procedura zakazivanja i liječenja unutar samog zdravstvenog sistema.