Dolazeći povrh decenija globalnog zagrijavanja koje je uzrokovao čovjek, ovaj fenomen bi mogao donijeti novu rekordno toplu godinu – najvjerovatnije 2027. Poremećaji u vremenskim prilikama, zalihama hrane i ekonomijama osjećaće se duboko u toj godini. Zvanična objava NOAA-e ne predstavlja iznenađenje za stručnjake koji su očekivali ovu fazu, nakon što je hladniji “sestrinski” obrazac, La Niña, završen ranije ove godine.
Okean i atmosfera u opasnom sinergizmu
Temperature površine mora u centralnom i tropskom Pacifiku prešle su prag od 0,5°C iznad prosjeka, što je vrijednost koju američki naučnici koriste kao zvaničnu granicu za definisanje El Niño događaja.
”Uslovi za El Niño razvili su se tokom proteklog mjeseca, što pokazuju temperature površine mora (SSTs) iznad prosjeka širom centralnog do istočnog ekvatorijalnog Tihog okeana”, saopštila je agencija.
Ono što dodatno brine istraživače jeste podatak da su vjetrovi iznad ekvatorijalnog Pacifika počeli da se mijenjaju. To je jasan znak da atmosfera već reaguje na topliji okean, što potvrđuje stabilnost i snagu fenomena. Snaga El Niña mjeri se upravo po tome koliko temperature površine mora rastu iznad prosjeka, pa se tako snažan događaj definiše kao porast viši od 1,5°C iznad prosjeka, dok veoma snažan obuhvata temperaturu višu za 2°C od uobičajene.
Prema junskim izgledima NOAA-e, postoji 63% šanse za razvoj veoma snažnog El Niña tokom perioda novembar–januar. To bi ga svrstalo među najveće događaje u istorijskim zapisima koji se vode od 1950. godine, uz bok najjačim zabilježenim talasima iz 1982/83, 1997/98 i 2015/16. godine. Pojedini američki i evropski (ECMWF) kompjuterski modeli idu i korak dalje, pokazujući potencijalni rast temperatura u tropskom Pacifiku za više od 3°C iznad prosjeka do kraja ove godine.
Sirena za uzbunu na već pregrijanoj planeti
Stručnjaci pozivaju na oprez i ističu da se ovaj fenomen razvija na planeti koja je već opasno pregrijana. Veoma snažan El Niño obično podiže globalne temperature zraka za oko 0,2°C, oslobađajući akumuliranu toplotu iz okeana u atmosferu. Godina 2024. ostala je upamćena kao najtoplija u istoriji mjerenja, iako tadašnji El Niño nije bio posebno snažan. Sa druge strane, uprkos rashlađujućem uticaju La Niñe, 2025. godina je završila kao treća najtoplija u istoriji, nadmašivši čak i burnu 2016. godinu.
Profesor Adam Scaife, šef odsjeka za mjesečne do dekadne prognoze u britanskom Met Office-u, upozorava na dramatične prognoze za naredni period.
”Na kraju ove godine i u 2027. godini, vjerovatno ćemo vidjeti veoma visoke temperature na globalnom nivou. U 2027. godini vjerovatno ćemo svjedočiti višku toplote povrh globalnog zagrijavanja koje već imamo, a to bi lako moglo dovesti do još jedne godine u kojoj će zagrijavanje preći granicu od 1,5 stepeni u odnosu na kraj 19. vijeka”, istakao je Scaife.
Globalne posledice: Od poplava do nezapamćenih suša
Iako se uticaj El Niña ne manifestuje svuda jednako, poremećaji se najoštrije osjećaju u tropskim predjelima. Katastrofalne poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a mogu dosegnuti dijelove Istočne Afrike, Centralne Azije i južnih Sjedinjenih Država. Istovremeno, rizik od suše i šumskih požara dramatično raste širom Australije, Indonezije i sjevernog dijela Južne Amerike, što će direktno ugroziti poljoprivredu i globalne zalihe hrane.
Fenomen takođe ima tendenciju da potisne uragane na Atlantiku, što za Centralnu Ameriku nažalost donosi znatno manje padavina i rizik od suše. U Velikoj Britaniji se uticaj osjeća kroz blag početak i izuzetno hladan završetak zime, mada su te veze labave. Mohamed Adow, direktor kampanjske grupe Power Shift Africa, naglašava da je za milione ljudi proglašenje ovog fenomena zapravo smrtonosna sirena. To u praksi znači umiranje usjeva, drastičan rast cijena hrane i guranje osiromašenih porodica na ivicu egzistencije, posebno u Istočnoj Africi koja je već uništena prethodnim nepogodama.
Različiti aršini meteoroloških agencija
Dok Japanska meteorološka agencija (JMA) dijeli stav sa NOAA-om i procjenjuje da će El Niño sigurno trajati do jeseni, australijski stručnjaci su oprezniji. Australijski Biro za meteorologiju (BoM) koristi strože kriterijume koji zahtijevaju da temperature površine mora premaše prosjek za 0,8°C. BoM je saopštio da se Pacifik ubrzano približava ovim uslovima, ali se još uvijek uzdržava od formalnog proglašenja početka, iako očekuje da će se snažan El Niño u potpunosti razviti kasnije ove godine.
Ovaj klimatski fenomen se javlja u ciklusima od dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana. Iako još nema konačnih dokaza da klimatske promjene čine same događaje češćim ili jačim, naučnici su saglasni u jednom: svijet koji se nezaustavljivo zagrijava višestruko će pojačati njihove destruktivne efekte.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!