Prema dostupnim podacima, prosječna neto plata iznosi 1.020 eura, dok je prosječna tržišna kirija 625 eura. To znači da na stanovanje odlazi više od 60 odsto prihoda, što predstavlja ozbiljan udar na životni standard.
Vrijednost indeksa trenutno iznosi 61, što Crnu Goru formalno svrstava u zonu umjerenog stambenog opterećenja, ali je realna slika na terenu znatno teža. Posebno su pogođeni građani sa samo jednim izvorom prihoda, poput samohranih roditelja, kojima kirija odnosi i do dvije trećine zarade. Istovremeno, penzioneri i socijalno ugrožene kategorije praktično su isključeni sa tržišta nekretnina bez dodatne institucionalne pomoći.

Procjene ukazuju na to da u Crnoj Gori između 80.000 i 120.000 ljudi živi u podstanarskom statusu ili nesigurnim stambenim uslovima. Ovi podaci potvrđuju da podstanarstvo više nije samo privremeno rješenje za mlade, već surova realnost za veliki dio stanovništva svih generacija.
Iako stručni standardi nalažu da troškovi stanovanja ne bi trebali prelaziti 30 odsto ukupnih prihoda domaćinstva, taj prag je u Crnoj Gori odavno probijen. Trenutna situacija ukazuje na hitnu potrebu za sistemskim rješenjima u oblasti stambene politike kako bi stanovanje postalo priuštivo većini građana.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!