Ova odluka, koja je odmah izazvala oštru reakciju Sindikata slobodnih radnika KCCG, predstavlja drugi, drastičniji pokušaj uprave da disciplinuje medicinsko i nemedicinsko osoblje, nakon što prethodne metode poput upisivanja i korišćenja elektronskih kartica očigledno nisu dale željene rezultate.
Biometrija umjesto povjerenja: Ponižavajući tretman za 3.000 zaposlenih
Sindikat slobodnih radnika je povodom ove mjere već podnio inicijativu za inspekcijski nadzor Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP), tvrdeći da je kontrola radnog vremena putem fotografisanja lica apsolutno nezakonita i disproporcionalna. Predstavnici radnika ističu da se fotografisanje tretira kao vid biometrijskog podatka ili stalnog nadzora, što je prema crnogorskim zakonima dozvoljeno samo u ekstremnim slučajevima ugrožavanja bezbjednosti ili tajnih podataka. U ovom slučaju, svrha je puka evidencija prisustva, za šta već postoje manje invazivna sredstva poput elektronskih kartica, zbog čega se uvođenje kamera doživljava kao tretiranje svih 3.000 zaposlenih kao potencijalnih prestupnika.
Iz Sindikata pojašnjavaju da čak i najava o brisanju slika nakon šest mjeseci ne opravdava njihovo kreiranje bez „više sile“ ili specifičnog rizika. Posebno upozoravaju na činjenicu da potpisane saglasnosti dijela zaposlenih ne znače pristanak na svakodnevno fotografisanje bez njihove volje, već su isključivo čin upoznavanja sa novom odlukom. Jasno je da je motiv menadžmenta spriječavanje fenomena „kucanja kartice za kolegu“, ali radnici poručuju da se taj problem mora rješavati disciplinskim postupcima protiv pojedinaca, a ne vizuelnim snimanjem cijelog kolektiva koji nosi stub zdravstva Crne Gore.
Prozivke na račun reprezentativnog sindikata i poziv direktoru na povlačenje odluke
U čitavoj priči, Sindikat slobodnih radnika nije poštedio ni reprezentativni sindikat, optužujući njihovo rukovodstvo za sramno ćutanje i prećutno aminovanje odluke koja direktno zadire u dostojanstvo i privatnost na radu. Navode da „reprezentativac na papiru“ u Kliničkom centru očigledno igra ulogu koja ne ide u korist prava radnika, već služi kao podrška menadžmentu u uvođenju restriktivnih mjera koje krše načelo srazmjernosti iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Ovakva podijeljenost unutar sindikalnih organizacija samo dodatno komplikuje ionako zategnutu atmosferu u hodnicima Kliničkog centra.
Sindikat je podsjetio menadžment i na raniju sudsku i upravnu praksu u Crnoj Gori, citirajući mišljenje Agencije iz ranijih sličnih slučajeva, gdje je jasno zauzet stav da upotreba fotografija u svrhe evidencije nije dozvoljena ako se isti cilj može postići potpisivanjem ili ID karticama. Njihova poruka direktoru KCCG, dr Aleksandru Radoviću, je više nego jasna: uprava ne smije da zloupotrebljava tehnologiju zbog prekršaja nekolicine pojedinaca. Umjesto kamera, menadžment bi trebalo da se osloni na neposredne rukovodioce, glavne sestre i načelnike koji su već plaćeni da kontrolišu disciplinu i poštovanje radnog vremena u svojim jedinicama.
Budućnost mjere zavisi od nalaza inspekcije
Obrativši se zvaničnim dopisom direktoru Radoviću, Sindikat slobodnih radnika zatražio je hitno povlačenje odluke dok traje postupak nadzora pred Agencijom. Oni upozoravaju da se pod izgovorom uvođenja reda ne smiju gaziti osnovna ljudska prava onih koji svakodnevno spašavaju ljudske živote. Ukoliko menadžment ne povuče spornu mjeru, radnici najavljuju da će do kraja pratiti proces i adekvatno obavijestiti sve kolege o daljim koracima, uključujući i moguće šire proteste ili sudske sporove. Javnost sada čeka odgovor Agencije za zaštitu ličnih podataka, koji će biti presudan za dalju sudbinu biometrijske kontrole u crnogorskom zdravstvu.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0