Iako je riječ o najzahtjevnijem i najskupljem poglavlju u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović takođe vjeruje u ovaj ishod, ocjenjujući da bi zatvaranje ovog poglavlja za Novu godinu predstavljalo jedan od najvećih profesionalnih i političkih uspjeha.
Administrativni kapaciteti i finansije kao glavni izazovi
Kao ključni problem u ispunjavanju evropskih standarda, ministar Ćulafić je izdvojio nedostatne administrativne kapacitete u sektoru ekologije. Prema njegovim riječima, Brisel u svakom izvještaju ukazuje na nedovoljan broj izvršilaca koji bi radili na ispunjavanju obaveza i kasnijoj implementaciji zakona.
Pored administracije, izazov predstavlja i finansijski aspekt, budući da interne procjene pokazuju da će Crnoj Gori za izgradnju kompletne ekološke i komunalne infrastrukture biti potrebno između 3,5 i četiri milijarde eura. Ipak, Ćulafić naglašava da novac nije najveća prepreka, jer se nedostatak infrastrukture prevazilazi ugovaranjem prelaznih razdoblja sa Briselom, kao i otvaranjem vrata novim evropskim fondovima.
Sa druge strane, Dejan Đurović je podsjetio da se do 2020. godine gotovo ništa nije radilo na polju ekologije, zbog čega aktuelna vlast u kratkom roku mora da završi poslove koji su se nagomilavali tri decenije. On je istakao da aktuelna parlamentarna većina i Vlada ne mogu sebi priuštiti luksuz ljetnjeg odmora, te da je plan da se set ključnih ekoloških zakona usvoji u Skupštini do 1. avgusta. U skupštinskoj proceduri trenutno se nalaze zakoni o upravljanju otpadom, zaštiti prirode, zaštiti od buke i o odgovornosti za štetu u životnoj sredini.
Šta građani dobijaju zatvaranjem Poglavlja 27?
Ispunjava EU standarda u ovoj oblasti donijeće direktne i opipljive benefite za društvo i ekonomiju Crne Gore. Ministar Ćulafić je precizirao da se usvajanjem evropskih pravila stvara zdraviji ambijent, što će direktno uticati na javno zdravlje. Benefiti obuhvataju:
- Čistiji vazduh i vodu: Uspostaviće se strogo kontrolisan način upravljanja vodama i obaveze za ispravno upravljanje kvalitetom vazduha, što je posebno značajno za kritične sredine poput Pljevalja, Bijelog Polja, Nikšića i Podgorice. Ukoliko vlasti ne budu poštovale ove obaveze, građani će imati pravo da se lokalnim ili državnim organima obrate regresnim tužbama, što će poslužiti kao mehanizam discipline.
- Moderno upravljanje otpadom: Umjesto divljih deponija pored puteva, Crna Gora će uvesti savremene prakse tretiranja otpada.
- Mreža Natura 2000: Nedavno usvojeni predlog za uspostavljanje ove najveće ekološke mreže podići će vrijednost poljoprivrednih gazdinstava i učiniti njihove proizvode cjenjenijim na tržištu, uz otvaranje pristupa novim fondovima EU.
- Konsolidacija prostora: Planiranje prostora ubuduće će morati strogo da vodi računa o biološkim vrijednostima svih krajeva države.
Đurović je zaključio da papirološki dio posla predstavlja samo početnu fazu, a da će stvaranje ekološki čiste životne sredine u spoju sa poljoprivredom i ekologijom omogućiti Crnoj Gori da postane najelitnija turistička destinacija, što će dugoročno podići životni standard svih građana.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!