„Produženi vikend“ pred kolapsom u praksi: Simović Zvicer rešeta prijedlog Demokrata – Populizam koji ugrožava vatrogasce, policiju i bolnice

Iako ne sumnja da je cilj predlagača bio unapređenje prava radnika i bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, Simović Zvicer upozorava da prijedlog vrvi od nelogičnosti. Prva prepreka je sama terminologija koja je neprihvatljiva za zakonodavnu tehniku.

„’Produženi vikend’ je kolokvijalan izraz, a ne ustaljeni pravni termin. Termin ‘vikend’ uopšte ne postoji u Zakonu o radu. U zakonskom smislu, ovdje je riječ o sedmičnom odmoru, dok se čini da je namjera predlagača da zapravo uvedu potpuno novo pravo – svojevrsni ‘mjesečni odmor’“, objašnjava Simović Zvicer, podsjećajući da je Crna Gora već usklađena sa evropskim standardima u oblasti odmora i odsustava.

Ko će raditi petkom? Ugrožen javni interes i vitalne službe

Ključni problem predloženog rješenja leži u tome što ono ne uvažava prirodu poslova u djelatnostima u kojima se rad ne može tek tako prekinuti svakog posljednjeg petka u mjesecu. Zakon o radu već predviđa izuzetke za rad nedjeljom, ali Demokrate u svom prijedlogu nisu definisale šta se dešava sa službama od vitalnog značaja, niti da li se ovo pravo primjenjuje bez izuzetaka.

Povezane vijesti

Simović Zvicer opravdano postavlja pitanje kako obavezati poslodavce na neradni petak u sektorima kao što su zdravstvo, policija, vojska, luke, kontrola vazdušnog saobraćaja, snabdijevanje strujom i komunalne usluge. Posebno dramatičan scenario otvara se u vanrednim situacijama.

„Može se postaviti pitanje da li bi se ovakvim zakonskim rješenjem mogao ugroziti javni interes, bezbjednost ljudi i imovine. Na primjer, šta će se desiti tokom sezone požara ako se ovo rješenje bude primjenjivalo? Hoće li vatrogasci biti oslobođeni radne obaveze ako je do požara došlo posljednjeg petka u mjesecu? Odgovore na ta i slična pitanja nijesam pronašla u predloženom rješenju, jer je vrijeme korišćenja ‘mjesečnog odmora’ definisano fiksno“, upozorava ona.

Dodatni problem imali bi i poslodavci koji organizuju rad subotom, jer bi im praktično tri dana uzastopno bilo onemogućeno funkcionisanje procesa rada.

Evropa ne poznaje ovakav administrativni diktat

Ukoliko bi se usvojio ovaj prijedlog, Crna Gora bi, prema riječima Simović Zvicer, postala jedinstven i prilično negativan primjer u Evropi po administrativnom uvođenju prava koje urušava proces rada.

U uporednom pravu država EU, poput Francuske, Belgije ili Njemačke, slični dodatni slobodni dani zaista postoje, ali se oni nikada ne uvode fiksno zakonom za čitavu državu. Oni su isključivo rezultat ostvarenog prekovremenog rada, kolektivnih ugovora ili internih akata poslodavaca.

Simović Zvicer zaključuje da nijedno rješenje o pravima iz radnog odnosa nije dobro ako nije rezultat dijaloga sa socijalnim partnerima. Umjesto imperativne i fiksne zakonske norme, pitanje dodatnih slobodnih dana trebalo je prepustiti kolektivnom pregovaranju, čime bi se uvažile specifičnosti svake djelatnosti i sačuvao javni interes.