Dok iz resora tvrde da je ovakav obračun u potpunosti usklađen sa zakonom, pravni stručnjaci najavljuju tužbe radnika, a Ombudsman je već formirao predmete kako bi ispitao potencijalno kršenje prava zaposlenih. Istovremeno, Unija poslodavaca upozorava na alarmantne zloupotrebe bolovanja, koja su čak sedam puta češća u javnom nego u privatnom sektoru.
Povod za reagovanje nadležnih resora bile su pritužbe trudnica koje su ukazale na apsurdnu praksu da tokom trudničkog bolovanja gube zakonske dodatke za magistraturu i doktorat u iznosu od 50, odnosno 80 eura, dok im se te iste naknade uredno vraćaju kada se porode i otvore porodiljsko odsustvo. Iz Ministarstva finansija objašnjavaju da član 39 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju jasno definiše da osnov za obračun naknade tokom bolovanja čini isključivo prosjek osnovne zarade u posljednjih 12 mjeseci, u šta ulaze samo startna zarada, koeficijent složenosti uvećan za minuli rad i obračunska vrijednost koeficijenta, bez pratećih dodataka.
Izuzetak od ovog pravila, kako navode, predstavljaju jedino zaposleni na roditeljskom odsustvu, kojima se shodno Zakonu o radu garantuje naknada u visini pune zarade koju bi ostvarili da su na poslu, uključujući sve dodatke. Finansijski resor je odbacio stavove pojedinih advokata koji tvrde da je ovakvo zakidanje naučnih radnika sporno i da ima osnova za tužbe, poručivši da takva tumačenja nemaju uporište u pozitivnim propisima. Za detaljnija objašnjenja o tome kada je ovaj propis stupio na snagu, uputili su javnost na Ministarstvo zdravlja, pod vođstvom Vojislava Šimuna, koje je direktno nadležno za uređivanje ove vrste naknada.
Sa druge strane, privredni sektor se suočava sa potpuno suprotnim problemom – masovnom zloupotrebom privremene spriječenosti za rad. Filip Lazović iz Unije poslodavaca Crne Gore istakao je za RTV Podgorica da lažna bolovanja predstavljaju ogromnu biznis barijeru, te da su domaći poslodavci dodatno opterećeni obavezom da plaćaju prvih 60 dana bolovanja, što je duplo duže u odnosu na prosjek Evropske unije gdje taj teret poslije 30 dana preuzima država.
Unija poslodavaca je pokrenula inicijativu da se ovaj rok skrati i prilagodi evropskoj praksi, što je podržao i Socijalni savjet. Lazović je iznio i frapantan statistički podatak koji pokazuje da je broj bolovanja čak sedam puta veći u javnom nego u privatnom sektoru, uprkos tome što privatni sektor zapošljava pet puta više radnika. Kao jedno od rješenja za ovaj hronični problem, poslodavci predlažu usvajanje modela iz susjedne Hrvatske koji podrazumijeva iznenadne terenske kontrole radnika. Koliko ovaj problem košta državu najbolje govore zvanični podaci Fonda za zdravstveno osiguranje, prema kojima je refundacija bolovanja samo tokom prošle godine poreske obveznike koštala vrtoglavih 10,6 miliona eura.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0