Pad cijena na pumpama širom Amerike: Trampov sporazum sa Iranom oborio vrijednost sirove nafte

Prosječna cijena galona regularnog benzina u Sjedinjenim Američkim Državama pala je na 3,99 dolara, što je prvi put od marta ove godine da se spustila ispod psihološke granice od četiri dolara. Ovaj nagli pad cijena goriva na američkim pumpama uslijedio je neposredno nakon što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao preliminarni mirovni sporazum sa Iranom. Prema odredbama ovog dokumenta, Teheran se obavezao da razrijedi svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma, dok se zauzvrat ukidaju ekonomske sankcije koje podržavaju SAD. Ovaj geopolitički preokret momentalno se odrazio na berze, pa je cijena američke sirove nafte samo tokom ovog mjeseca zabilježila pad od 15 odsto.

​Ipak, iako je nacionalni prosjek znatno niži nego u prethodnom periodu, unutrašnje razlike među saveznim državama i dalje ostaju izrazito velike. Tako na primjer, u Kaliforniji benzin u prosjeku i dalje košta visokih 5,64 dolara po galonu, dok vozači u Južnoj Karolini prolaze znatno jeftinije, gdje galon košta 3,58 dolara. Sam sporazum između SAD-a i Irana predviđa trajni prekid neprijateljstava i otvara diplomatski rok od 60 dana za pregovore o konačnom dogovoru o budućnosti iranskog nuklearnog programa. Sa druge strane, Tramp je ostavio mogućnost nastavka vojnih napada ukoliko bude potrebe, dok analitičari ukazuјu na to da trenutni sporazum Iranu unaprijed donosi više koristi nego što traži zauzvrat.

​Barel nafte pao na 80 dolara, ali normalizacija kroz Hormuški moreuz teče sporo

​Cijena američke referentne nafte pala je na oko 80 dolara po barelu, što je stabilizacija u odnosu na raniji period sukoba kada je prelazila i 120 dolara, iako je prije izbijanja rata iznosila 67 dolara. Uprkos trenutnom padu cijena, ekonomski analitičari upozoravaju da će biti potrebne sedmice ili čak mjeseci da se u potpunosti normalizuje protok nafte kroz strateški važan Hormuški moreuz, kroz koji je prije rata prolazila čak petina ukupne svjetske sirove nafte.

​Situacija na terenu je i dalje kompleksna jer su stotine teretnih brodova i tankera i dalje zaglavljene u Persijskom zalivu. Proizvođačima iz Zaliva je potrebno dodatno vrijeme da proizvodnju vrate na pređašnji nivo, a brodarske kompanije i dalje vrše bezbjednosne procjene o tome da li je prolaz moreuzom potpuno siguran. Dodatni razlog zašto građani sporije osjećaju pojeftinjenje goriva na samim pumpama leži u činjenici da rafinerije sirovu naftu uglavnom plaćaju mjesec ili više dana unaprijed, pa je potrebno vrijeme da jeftinije sirovine prođu kroz lanac i stignu do krajnjih potrošača. Vrijedi napomenuti i da su dugotrajni poremećaji oko Hormuškog moreuza teško pogodili i globalne lance snabdijevanja đubrivom, hranom i obućom, zbog čega vodeće svjetske kompanije očekuju da će povišeni troškovi poslovanja potrajati još izvjesno vrijeme.