Pred odlazak iz Bijele kuće, Tramp je nastojao da umanji tenzije povodom iranskog pitanja, tvrdeći da SAD imaju situaciju pod „jakom kontrolom”, dok je kao centralnu temu posjete istakao trgovinske odnose. Ipak, administracija SAD, predvođena državnim sekretarom Markom Rubiom, pojačala je pozive Pekingu da iskoristi svoj uticaj kao najveći kupac iranske nafte kako bi se deblokirao Hormuz, kroz koji prolazi 20 odsto svjetske sirove nafte.
Odnose dodatno komplikuju nedavne sankcije koje su SAD uvele kineskim firmama zbog dostavljanja satelitskih snimaka Iranu i kupovine nafte od Teherana. Peking je ove mjere nazvao „nezakonitim jednostranim pritiskom” i aktivirao pravne mehanizme koji zabranjuju kineskim subjektima poštovanje američkih sankcija. Si Đinping je implicitno kritikovao SAD, poručujući da se međunarodno pravo ne smije primjenjivati selektivno, dok Kina nastavlja da brani pravo Irana na civilni nuklearni program.
Pored geopolitičkih tenzija, lideri će pokušati da očuvaju krhko trgovinsko primirje postignuto u oktobru, izbjegavajući novi carinski rat koji bi ugrozio obje ekonomije. Tramp je ranije prijetio carinama od 50 odsto zbog isporuka kineskog oružja Iranu, ali je odustao nakon navodnih pisanih garancija iz Pekinga. Još jedno od kritičnih pitanja na stolu biće i suzbijanje izvoza kineskih hemikalija za proizvodnju fentanila, koji u SAD izaziva rekordan broj smrtonosnih predoziranja.
Analitičari smatraju da će Peking ostati oprezan, izbjegavajući da se dublje uvuče u bliskoistočni sukob koji smatra „političkim živim pijeskom”, fokusirajući se primarno na zaštitu sopstvenih ekonomskih interesa i stabilizaciju odnosa sa Vašingtonom.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!