Predmet „Krediti“ na čekanju: Britanija još nije dala saglasnost za krivično gonjenje Duška Kneževića

Iz odgovora specijalnog tužioca i portparola SDT-a Vukasa Radonjića proizilazi da je saglasnost britanskih pravosudnih organa zatražena još prije nego što je Knežević 30. aprila 2024. godine izručen Crnoj Gori.

„Nadležni pravosudni organ Ujedinjenog Kraljevstva još, po zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva, nije dao saglasnost za krivično gonjenje optuženog, za krivično djelo za koje nije izručen Crnoj Gori, a učinjeno je prije njegovog izručenja“, naveo je Radonjić u odgovoru Pobjedi.

Povezane vijesti

Riječ je o primjeni pravila specijalnosti, prema kojem izručena osoba može biti gonjena samo za djela zbog kojih je izručenje odobreno, osim ako država koja ju je izručila naknadno dozvoli proširenje krivičnog postupka. Viši sud je upravo zbog nepostojanja takve saglasnosti dva puta odbacio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva od 1. oktobra 2021. godine u odnosu na Kneževića.

Postupak protiv njega u ovom slučaju mogao bi biti nastavljen tek ukoliko SDT naknadno pribavi odobrenje britanskih pravosudnih organa. Optužnica u ovom slučaju protiv ostalih optuženih kontrolisana je u februaru ove godine, ali Viši sud još nije donio odluku da li će je potvrditi ili obustaviti postupak. Knežević se tereti za produžena krivična djela utaje poreza i doprinosa, pranja novca i utaje poreza i doprinosa putem pomaganja.

Izručenje Kneževića odobreno je odlukom Vestminsterskog suda za prekršaje od 10. februara 2023. godine i drugostepenom presudom Visokog suda pravde – Kraljevskog odjeljenja iz Londona od 4. aprila 2024. godine, ali samo za postupke u kojima su optužnice već bile pravosnažne i predmeti se nalazili u fazi suđenja. Predmet „Krediti“ nije bio obuhvaćen tim odlukama.

Knežević se na ročištu za kontrolu optužnice održanom 9. jula 2024. godine nije odrekao prava koje mu garantuje načelo specijalnosti i izjavio je da nije saglasan da bude gonjen za djela za koja britanski sud nije odobrio njegovo izručenje. Branioci ostalih optuženih tada su zatražili obustavu, tvrdeći da optužnica ne precizira radnje izvršenja, da ne sadrži dovoljno materijalnih dokaza i da nije dokazano postojanje kriminalne organizacije niti umišljaj njenih navodnih članova.

Odbrana je posebno problematizovala činjenicu da se ostali optuženi terete kao članovi kriminalne organizacije koju je, prema SDT-u, formirao Knežević, dok se protiv njega u ovom predmetu postupak trenutno ne može voditi.

Nekadašnji viceguverner CBCG Velibor Milošević kazao je na ročištu da je odbio da postane svjedok saradnik u jednom od predmeta protiv Kneževića, uprkos pritiscima koje je, kako tvrdi, trpio od tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Milošević je naveo da je od suda sakriven zapisnik o njegovom saslušanju u istrazi, za koji tvrdi da dovodi u pitanje optužnicu.

„Molim sud da pročita ovaj zapisnik koji se ne pominje u optužnici, jer onda optužnica ne bi mogla opstati da je on uzet u obzir“, kazao je Milošević.

Njegovi branioci Nikola Laković i Dragoljub Đukanović ocijenili su da nema dovoljno dokaza da je Milošević počinio bilo koje krivično djelo niti da je bio član kriminalne organizacije Duška Kneževića. Ukazali su da službena dokumentacija pokazuje da je Milošević, kao viceguverner zadužen za kontrolu banaka, inicirao vanredne kontrole Atlas banke i predlagao uvođenje privremene uprave, što je jedna od najstrožih mjera koje CBCG može izreći.

Branioci ostalih optuženih osporili su tezu tužilaštva da kredit može predstavljati oporezivi prihod, na čemu se zasniva dio optužbi za utaju poreza i pranje novca. Ukazivali su i na zastarjelost pojedinih krivičnih djela, nedostatak vještačenja i konkretnih dokaza, kao i na to da za pojedine optužene nijesu precizirane radnje koje su navodno izvršili.

Pored Kneževića i Miloševića, optužnicom su obuhvaćeni Mladen Dašić, Miodrag Knežević, Tomica Knežević, Tomislav Knežević, Andrija Knežević, Vuk Dragašević, Svetlana Mijatović, Andrej Koneneko, Ekatarina Perovna Konanenko i Ekatarina Konaneko. Status svjedoka saradnika imaju bivši generalni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i Vlatko Rašović.

Prema navodima optužnice, Knežević je u drugoj polovini 2010. godine na teritoriji Kipra i Crne Gore formirao kriminalnu organizaciju koja je djelovala do 2017. godine. Tužilaštvo tvrdi da su podizani krediti koje krajnji korisnici nijesu vraćali, dok su njihovo vraćanje garantovali depoziti kompanija u Kneževićevom vlasništvu i firmi povezanih sa njim i ostalim optuženima. Na taj način su, prema optužnici, ostvarivani prihodi koji nijesu prijavljivani državnim organima, sa ciljem izbjegavanja poreskih obaveza, ubacivanja nezakonito stečenog novca u legalne tokove i prikrivanja stvarnog stanja u bankama čiji je većinski vlasnik bio Knežević.