Pljevlja pred odlukom o „otpriznavanju” Kosova: Inicijativa DNP-a ima većinu?

Predlog deklaracije Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića o poništenju odluke o priznanju Kosova sve izvjesnije bi mogao dobiti potrebnu većinu i u pljevaljskom parlamentu, uprkos upozorenjima dijela odbornika da lokalne skupštine nemaju nadležnost nad spoljnopolitičkim pitanjima. Inicijativu je ozvaničio poslanik DNP-a Vladislav Bojović, potvrdivši da je počelo prikupljanje potpisa za sazivanje sjednice Skupštine opštine Pljevlja. Sa druge strane, u Pokretu Evropa sad (PES) ističu da još nisu formalno obaviješteni o podnošenju inicijative, zbog čega se Radoman Andesilić iz ove partije nije mogao izjasniti o konačnom stavu.

​Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) oštro kritikuje ovaj potez, ocjenjujući ga kao čist politički populizam i pokušaj skretanja pažnje sa gorućih lokalnih problema. Šef njihovog odborničkog kluba, Marko Tošić, poručio je da inicijativa grubo izlazi iz okvira zakonskih nadležnosti lokalnog parlamenta, dodajući da predlagači time samo žele da se opravdaju svojim biračima zbog šestogodišnjeg ćutanja na ovu temu dok su participirali u Vladi. Iz Ujedinjene Crne Gore za sada nisu odgovorili na upit o tome da li će podržati predlog DNP-a.

​Ova inicijativa dolazi ubrzo nakon što su odbornici u Zeti izglasali sličnu deklaraciju. Tamo su, pored DNP-a, za usvajanje glasali predstavnici NSD-a, demokrata Marko Vukčević, kao i troje nezavisnih odbornika, dok su predstavnici DPS-a bojkotovali sjednicu, a dvoje odbornika Demokrata je napustilo salu prije glasanja. Predlagač zetske odluke Nebojša Nikčević opravdao je ovaj potez tvrdnjom da su sve dosadašnje vlade ignorisale većinski stav građana Crne Gore da su Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije.

​Međutim, analiza samog dokumenta koji je usvojen u Zeti, a koji bi u identičnoj formi trebalo da bude izglasan i u Pljevljima, otkriva da u njemu uopšte ne postoji eksplicitna formulacija o samom „otpriznavanju” Kosova, iako je lider DNP-a Milan Knežević to prvobitno najavljivao. Umjesto radikalnog poništenja vladine odluke, tekst se u svojih šest tačaka fokusira na izražavanje zabrinutosti zbog svakodnevnog pogoršanja položaja Crnogoraca i Srba pod privremenim institucijama u Prištini.

​U dokumentu se takođe izražava žaljenje što su sve izvršne vlasti od sticanja nezavisnosti 2006. godine ignorisale stav većine građana o teritorijalnom integritetu Srbije. Shodno tome, lokalni parlament upućuje zvaničan poziv Vladi premijera Milojka Spajića da vodi izbalansiranu spoljnu politiku i da u međunarodnim organizacijama ne glasa za odluke koje štete interesima susjedne države. Izjašnjavajući se kao vid podrške mirnom rješavanju krize, deklaracija proklamuje privrženost Povelji Ujedinjenih nacija i Rezoluciji 1244, dok je posljednja stavka isključivo tehničke prirode i odnosi se na objavu teksta u Službenom listu.

​Ovim potezom DNP nastavlja ranije započetu strategiju. Nakon što je bivši Demokratski front prije tri godine neuspješno pokušao da progura sličan akt u Zeti, Knežević je sredinom aprila najavio ponovno aktuelizovanje ove teme, planirajući da je proširi na sve opštine u kojima njegova partija vrši vlast, ali i na državni parlament.