Crna Gora bi za nešto više od godinu dana trebalo da uđe u intenzivan izborni ciklus, koji će početi objedinjenim lokalnim izborima, a nastaviti se parlamentarnim izborima 2027. godine. Iako se bliže ključni datumi, država se i dalje nalazi u pravnoj neizvjesnosti jer nije definisano po kojim će pravilima građani izlaziti na birališta. Uprkos međunarodnim standardima koji sugerišu da se izborni zakoni ne bi trebali mijenjati u godini pred izbore, politički akteri i dalje vjeruju u mogućnost dogovora.
Predstavnik Pokreta Evropa sad, Darko Dragović, izrazio je nadu da će predstojeći izbori ipak biti održani pod okriljem novog zakonodavstva, naglašavajući da se uz postojanje političke volje može pronaći adekvatan način za sprovođenje reformi. Sa druge strane, Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista stavlja akcenat na uvođenje otvorenih lista, smatrajući da bi takav model vratio suverenitet građanima i omogućio im da direktno biraju svoje predstavnike, čime bi se ispunila suština demokratskog procesa.
Međutim, optimizam političara ne dijele u nevladinom sektoru. Milena Gvozdenović iz CDT-a upozorava da je vrijeme za suštinske promjene praktično isteklo, s obzirom na to da nema prostora za neophodne javne rasprave niti konsultacije sa međunarodnim partnerima. Prema njenim riječima, izborna reforma je već sredinom juna doživjela svoj simbolični kraj, a nepostojanje dogovora vodi ka tome da će se na izbore ponovo ići uz stare probleme.
Trenutna situacija je dodatno zakomplikovana činjenicom da su prijedlozi o otvorenim listama, koje su podnijeli DPS, Građanski pokret URA i predsjednik Jakov Milatović, već mjesecima u proceduri, ali bez jasnog datuma za raspravu. Dok Rakočević ističe da će ovi prijedlozi doći na dnevni red, Dragović iz PES-a problematizuje parcijalna rješenja, sugerišući da je umjesto samih otvorenih lista potrebna reforma cjelokupnog sistema, što zahtijeva povratak svih aktera za pregovarački sto.
Zastoj u radu Odbora za izbornu reformu, koji je započeo krajem prošle godine zbog lokalnih protesta u Botunu, a produbljen povlačenjem opozicije u martu, potvrđuje tezu civilnog sektora da su reforme često žrtva političke trgovine. U CDT-u zaključuju da će građani vjerovatno i dalje svjedočiti istim anomalijama, poput netačnog biračkog spiska, spornog finansiranja kampanja, dezinformacija i nefunkcionalne izborne tišine, naglašavajući da je za stvarne promjene neophodan znatno veći nivo odgovornosti i vlasti i opozicije.
Možemo li dalje detaljisati neki specifičan dio ove teme, poput pravnih implikacija otvorenih lista ili detalja o zastoju u radu skupštinskog Odbora?
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0