Crna Gora i Hrvatska nalaze se blizu dogovora o mnogim otvorenim pitanjima, a za ona oko kojih ne bude moguće postići bilateralni sporazum, opcija je i obraćanje međunarodnim instrumentima posredovanja, poput suda ili arbitraže. To je u emisiji „Dijagnoza“ na televiziji Newsmax Balkans saopštio potpredsjednik Vlade Crne Gore zadužen za spoljne i evropske poslove Filip Ivanović.
Zvanični Zagreb već duže vrijeme drži na čekanju Poglavlje 31, koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku, zbog nekoliko neriješenih problema. Lista zahtjeva koje je nedavno na Samitu EU – Zapadni Balkan ponovio i hrvatski premijer Andrej Plenković, obuhvata isplatu odštete za zatočenike logora Morinj u Boki Kotorskoj, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje pitanja granice na poluostrvu Prevlaka, kao i povraćaj školskog broda „Jadran“. Ivanović je istakao da ova pitanja nijesu novost jer su prisutna više od 20 ili 30 godina, ali da su prethodne crnogorske Vlade pokušavale da izbjegnu bavljenje njima.
Potpredsjednik Vlade je demantovao teze o potpunoj blokadi pregovora, naglasivši da Crna Gora ne bi uspjela da zatvori 16 poglavlja da Hrvatska blokira cijeli proces. On je podsjetio da je Hrvatska podržala formiranje Radne grupe za izradu pretpristupnog ugovora, te da vjeruje u brzo kristalisanje rješenja. Prema njegovim riječima, za veliki broj pitanja dogovor je praktično na dohvat ruke i potrebno je usaglasiti finese. Kada je riječ o vlasništvu nad brodom „Jadran“, oko kojeg obje strane imaju čvrste stavove, Ivanović navodi da se rješenje može tražiti bilateralno, a ukoliko to propadne, dogovorni izlazak pred treću stranu – sud, arbitražu ili korišćenje tzv. dobrih usluga – takođe se smatra uspjehom, poručivši da ne treba podizati tenzije u javnosti.
Tokom intervjua, Ivanović se osvrnuo i na splitski logor „Lora 3“, u kojem je nakon brutalnog mučenja stradalo 14 rezervista nikšićko-šavničke grupe. On je pozdravio činjenicu da se u crnogorskoj javnosti konačno otovoreno govori o ovom logoru i potvrdio da su Vlada i parlamentarna većina odlučile da obezbijede kompenzaciju za žrtve i njihove porodice. Iako to ne predstavlja potpuno zadovoljenje pravde, Ivanović zaključuje da država mora ponuditi određeni vid obeštećenja jer je, bez obzira na to ko je tada bio na vlasti, poslala te vojnike na ratište.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!