Pored incidenta, parlamentarna debata se usijala i oko odluke rukovodstva da se ne organizuje svečana sjednica povodom 20 godina od obnove nezavisnosti, dok poslanike u nastavku očekuje ponovno glasanje o spornim izmjenama Zakona o Ustavnom sudu koje je vratio predsjednik Jakov Milatović.
Političke tenzije u plenarnoj sali dostigle su vrhunac kada su Huter i Knežević razmijenili najteže lične i političke kvalifikacije. Knežević je tokom izlaganja optužio Hutera da je „poslanik kavačkog klana”, na šta mu je poslanik DPS-a uzvratio tvrdnjom da je lider DNP-a „špijun Bezbjednosno-informativne agencije (BIA)” Srbije.
Prethodno je šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić uputio oštre kritike parlamentarnoj većini jer Skupština neće organizovati svečanu sjednicu povodom velikog državnog jubileja – dvije decenije od obnove nezavisnosti. Nikolić je to nazvao demonstracijom neodgovornog odnosa prema državi od strane subjekata koji su 2006. godine primarno bili protiv nezavisnosti, te ocijenio da ignorisanje ovog čina šalje lošu poruku građanima i međunarodnim partnerima.
Odgovarajući na prozivke, predsjednik Skupštine Andrija Mandić preuzeo je odgovornost, ističući da on saziva sjednice. Mandić je obrazložio da je svečanu sjednicu planirao za 28. jun – dan kada je Crna Gora 2006. godine primljena u Ujedinjene nacije (UN). Kako je naveo, Crna Gora je kao država postojala i prije 21. maja 2006. godine, pa smatra da je istorijski čin zaokruživanja međunarodnog priznanja u UN-u adekvatniji datum za svečanost.
Ponovno odlučivanje o Ustavnom sudu
Fokus zasijedanja biće i ponovno glasanje o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, koje je predsjednik države Jakov Milatović odbio da potpiše i vratio parlamentu. Za šefa države sporan je član 3 tog zakona, koji omogućava sudijama Ustavnog suda kojima je istekao mandat ili su ispunili uslove za starosnu penziju da nastave da obavljaju funkciju sve do izbora novih sudija.
Milatović je u svom obrazloženju istakao sljedeće sporne tačke:
- Kršenje Amandmana XVI na Ustav: Ustav Crne Gore imperativno propisuje da mandat sudija traje tačno 12 godina, bez ikakve ustavne mogućnosti za njegovo produženje.
- Dekonstitucionalizacija sistema: Dozvoljavanjem neograničenog rada nakon isteka ustavnog roka, zakonodavac direktno derogira član 145 Ustava, prema kojem svi zakoni moraju biti usaglašeni sa najvišim pravnim aktom.
- Usložnjavanje problema: Dosadašnje loše rješenje koje je taj period ograničavalo na godinu dana sada se zamjenjuje vremenski potpuno neograničenim mandatom, čime se pravni problem ne rješava, već produbljuje.
- Primjenjivost norme: Predsjednik je ukazao i da tekst člana 3 sadrži ozbiljne jezičke i logičke kontradiktornosti koje ga čine neprimjenjivim u praksi.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0