Gorčević: Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo za ostvarenje EU ciljeva

Crnoj Gori je neophodno nacionalno jedinstvo kako bi u narednim mjesecima ostvarila zacrtane planove iz evropske agende, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. Ona je naglasila da će ovaj period biti ujedno i test stvarne posvećenosti svih političkih aktera evropskim integracijama. Prema njenim riječima, formiranje radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji predstavlja snažan politički signal Brisela, ali i priznanje za sve što je država do sada uradila, zbog čega će i u Crnoj Gori uskoro biti formirano stručno tijelo sa istim zadatkom.

​Početak izrade Ugovora o pristupanju, koji će se odvijati paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, ministarka ocjenjuje kao važan iskorak za cijelu politiku proširenja, budući da se nakon 14 godina prvi put pristupa izradi ovakvog dokumenta za novu članicu. Nova ekspertska radna grupa imaće zadatak da pomogne Vladi u pregovorima i pripremi odgovora na nacrt dokumenta koji izrađuje Brisel. Kada je riječ o zaštitnim mehanizmima koji će biti dio ugovora, Gorčević objašnjava da oni nisu specifični samo za Crnu Goru, već će važiti za sve buduće kandidate. Ti mehanizmi se uglavnom odnose na oblasti koje izazivaju zabrinutost u državama članicama, kao što su usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom, vladavina prava, te borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

​Ministarka je odlučno odbacila spekulacije da bi zaštitni mehanizmi mogli značiti ograničeno članstvo ili uskraćivanje prava veta, ističući da Crna Gora teži isključivo punopravnom članstvu. Ovi mehanizmi zapravo predstavljaju sistem praćenja ispunjavanja obaveza koje država preuzima za period nakon stupanja u Uniju. Ipak, Gorčević upozorava da će proces ratifikacije ugovora zahtijevati ozbiljno političko i diplomatsko angažovanje, uključujući i stratešku komunikaciju sa parlamentima država članica, gdje je potrebno obezbijediti podršku i vlasti i opozicije, bez obzira na prisutan euroskepticizam u pojedinim zemljama poput Francuske.

​Unutrašnja politička situacija, prema njenoj ocjeni, ne smije biti talac partijskih interesa i predizbornih kalkulacija. Gorčević je ukazala na paradoks da proevropska opozicija ponekad odbija da glasa za evropske zakone, iako je svjesna da oni vode državu ka članstvu. Vlada je stoga spremna na dijalog i nudi ispruženu ruku opoziciji, posebno zbog potrebe za dvotrećinskom većinom u parlamentu koja je neophodna za predstojeće izmjene Ustava i ključna imenovanja u pravosuđu. Plan je da Vlada i Skupština završe sve preostale obaveze do kraja ljeta, kako bi se Evropskoj komisiji i državama članicama ostavilo dovoljno vremena da se proces zaokruži do decembra.

​Dinamika zatvaranja pregovaračkih poglavlja već je u toku, pa se do kraja jula očekuje održavanje nekoliko međuvladinih konferencija. Trenutno su četiri poglavlja pred Evropskom komisijom, a u narednim sedmicama sukcesivno će se slati i ostala. Prva naredna poglavlja koja bi trebala biti zatvorena su poglavlja 2 i 28, što zavisi od procjene Brisela. Da bi se ostvario cilj i sva poglavlja zatvorila do kraja decembra, parlament će morati da usvoji između 50 i 60 zakona do kraja jula. Zaključujući, ministarka je poručila da tehnički izazovi nisu nesavladivi, već da najveći izazov ostaje komunikacija sa svih 27 država članica, kao i temeljna priprema građana i administracije za sve obaveze i prednosti koje donosi punopravno članstvo.