Detalji predloga GP URA: Kako će izgledati novi glasački listić i pravila glasanja na „otvorenim listama“

Proces glasanja bi se odvijao u dva koraka na istom listiću. Na lijevoj strani, birač bi kao i do sada zaokruživao redni broj ispred jedne izborne liste ili naziv same liste. Inovacija se nalazi na desnoj strani listića, gdje birač može zaokružiti brojeve ispred imena konkretnih kandidata sa te liste. Za parlamentarne izbore, građani bi mogli da označe najviše 10 kandidata, dok bi za lokalne izbore (uključujući Skupštinu Glavnog grada, Prijestonice i opština) taj limit bio postavljen na sedam kandidata.

Transparentnost i informisanost na biračkom mjestu

Kako bi se građanima olakšao proces selekcije među brojnim imenima, Član 4 predloženog zakona uvodi obavezu da kompletna lista kandidata svake partije bude istaknuta na vidnom mjestu. Dodatni informatori sa biografijama i podacima o kandidatima morali bi biti dostupni na svakom biračkom mjestu, ali i u svakoj biračkoj kabini. Cilj ovog rešenja je da svaki građanin u trenutku glasanja ima pun uvid u to koga bira, čime se eliminisše glasanje za „anonimne“ kandidate sa vrha liste.

Povezane vijesti

Šta listić čini važećim, a šta nevažećim

Član 5 predloga zakona precizno definiše pravila validnosti glasa. Da bi glas za pojedinačnog kandidata bio uvažen, birač mora prvo dati važeći glas izbornoj listi kojoj taj kandidat pripada. Ukoliko birač označi samo kandidate bez zaokruživanja liste, takav listić će se smatrati nevažećim. S druge strane, ako birač zaokruži samo listu, a ne odabere nijednog kandidata, listić ostaje važeći i glas se uračunava toj partiji. Takođe, ukoliko građanin označi više kandidata od propisanog broja (preko 10 za državu ili preko sedam za opštinu), preferencijalni glasovi će se smatrati nevažećim, dok će osnovni glas za izbornu listu ostati važeći.

Edukacija građana i uloga Centralne izborne komisije

S obzirom na to da se radi o značajnoj promjeni izborne prakse, zakonsko rješenje predviđa obavezu Centralne izborne komisije (CIK) da sprovede opsežne edukativne kampanje. Kroz različite forme informisanja, građanima bi se morao približiti sistem otvorenih lista i način popunjavanja novih listića kako bi se izbjegle zabune na dan izbora. Predstavnici URE smatraju da je ovaj model funkcionalan i jednostavan, te da predstavlja ključni korak ka demokratizaciji društva i jačanju veze između poslanika i birača.