Turaka upola manje nakon incidenata širom države: Podaci o turističkoj posjeti ukazuju na nastavak negativnih trendova

Crnogorski turizam suočava se sa izazovnim početkom godine, što potvrđuju najnoviji podaci Uprave za statistiku Monstat. U periodu od januara do marta, u svim vidovima smještaja boravilo je preko 169 hiljada turista koji su ostvarili gotovo 1,1 milion noćenja. Iako ovi podaci čine tek oko sedam odsto ukupnog godišnjeg prometa, primjetan je pad broja posjetilaca za 3,8 odsto, dok je broj noćenja smanjen za 3,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ono što posebno zabrinjava stručnjake jeste činjenica da je ovo već treća godina zaredom u kojoj se bilježi pad noćenja kao ključnog indikatora uspješnosti sezone.

​Milionski gubici zbog pada ruskog i turskog tržišta

​Dugoročna statistika otkriva da je Crna Gora za dvije godine izgubila milion noćenja. Ovaj negativni trend dominantno je uzrokovan drastičnim smanjenjem posjeta iz Rusije, čiji su državljani u 2023. godini ostvarili 3,7 miliona noćenja, dok je taj broj u prošloj godini pao na 2,4 miliona. Iako je zabilježen blagi rast posjeta sa drugih destinacija, on je uspio da nadoknadi tek petinu gubitka sa ruskog tržišta.

​Aktuelni pad u prvom kvartalu ove godine prvenstveno je rezultat gotovo prepolovljenog broja noćenja gostiju iz Turske. Broj njihovih noćenja u privatnom smještaju pao je sa 95 hiljada na svega 44 hiljade, što predstavlja pad od 47 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da se povjerenje turskih turista još uvijek nije oporavilo nakon serije incidenata u Podgorici i privremenog uvođenja viza krajem prošle godine, uprkos brzom povratku na bezvizni režim.

​Ekonomske reperkusije i izazovi za sezonu

​Finansijske posljedice ovakvih kretanja su značajne. Na osnovu procijenjene prosječne potrošnje od 96 eura po turisti, samo pad posjeta iz Turske u prva tri mjeseca znači gubitak od preko pet miliona eura turističke potrošnje. Ukoliko se trend nastavi do kraja godine, gubici samo sa ovog tržišta mogli bi dostići skoro 29 miliona eura. Dodatni pritisak stvara nastavak negativnog trenda kod ruskih turista, koji su u privatnom smještaju ostvarili 14 odsto manje noćenja nego lani.

​Pored unutrašnjih faktora, turistički sektor opterećuju i spoljni izazovi poput neizvjesnosti zbog rata na Bliskom istoku i visokih cijena aviogoriva. Duplo veći troškovi goriva u odnosu na period od prije dvije godine uzrokovali su poskupljenje karata i ukidanje određenih linija evropskih avioprevoznika, što direktno utiče na dostupnost Crne Gore kao destinacije.

​Regionalni gosti kao djelimična zamjena

​Duboki minus u turističkom prometu od oko 120 hiljada noćenja, nastao zbog odliva ruskih i turskih državljana, samo je djelimično ublažen rastom sa tržišta regiona i Evrope. Najveći doprinos dali su gosti iz Srbije sa povećanjem od skoro 50 hiljada noćenja, dok su blagi rast ostvarili i turisti iz Albanije, Njemačke te Bosne i Hercegovine. Ipak, ukupni tromjesečni minus od 41 hiljade noćenja jasno pokazuje da Crna Gora trenutno teško pronalazi adekvatnu zamjenu za tradicionalna tržišta u opadanju, što ukazuje na potrebu za ozbiljnim preispitivanjem dosadašnjih turističkih strategija i politika.