Ovogodišnji Program za unapređenje konkurentnosti privrede zadržao je prošlogodišnji budžetski okvir od 3,5 miliona eura, ali donosi jasnije usmjerene prioritete. Najveći dio tog novca, odnosno 2,9 miliona eura, stavljen je na raspolaganje privrednicima iz prehrambene i metalne industrije, dok je preostalih 600.000 eura namijenjeno isključivo za razvoj ženskog preduzetništva. Model podrške funkcioniše po principu refundacije, što znači da privrednici prvo samostalno ulažu u projekte, nakon čega im Ministarstvo ekonomskog razvoja vraća do 80 odsto opravdanih troškova. Ipak, propisana su i stroga ograničenja kako bi se pomoć ravnomjerno rasporedila, pa maksimalna vrijednost podrške za jedno preduzeće ne može preći 300.000 eura tokom tri fiskalne godine. Pored toga, kompanije moraju izabrati samo jedan vid državne pomoći, jer paralelna prijava za konkurentnost i zanatstvo nije dozvoljena, a pravo na ovogodišnje subvencije nemaju prošlogodišnji korisnici sredstava u sektorima prehrane i ženskog biznisa.
Značajniji iskorak ove godine napravljen je u sektoru zanatstva, za koji je Vlada opredijelila 380.000 eura, što predstavlja rast od 80.000 eura u poređenju sa prethodnom godinom. Ministarstvo na ovaj način nastoji da motiviše neregistrovane zanatlije da uđu u legalne tokove i usklade rad sa zakonom, ali i da pomogne postojećim radionicama u nabavci nove ili polovne opreme i alata. Finansijski paket podijeljen je na dvije kategorije, pa je tako 350.000 eura rezervisano za zanatlije registrovane do kraja prošle godine, dok je 30.000 eura izdvojeno kao podsticaj za one koji biznis pokreću u toku ove godine. Zavisno od datuma registracije, zanatlije mogu ostvariti povrat do 10.000 eura za starije biznise, odnosno do 5.000 eura za novoregistrovane, pri čemu minimalna podrška iznosi hiljadu eura. Država nudi osnovni povrat od 90 odsto troškova za kupljeni alat, uz opciju dodatnog uvećanja za deset procenata u zavisnosti od opštine u kojoj se posluje, kao i pola i starosti vlasnika, što potvrđuje kontinuitet ove politike s obzirom na to da je u protekle četiri godine sa blizu 800 hiljada eura već podržano 107 zanatlija.
Zvanični podaci Poreske uprave opravdavaju velika ulaganja u ovaj sektor, budući da mikro, mala i srednja preduzeća čine temelj domaće ekonomije i bilježe snažan petogodišnji rast. Broj ovih preduzeća je prošle godine dostigao 51.386, što je za 6,7 odsto više nego godinu ranije, a čak 51 odsto više u odnosu na 2021. godinu, dok je broj zaposlenih u istom periodu porastao za preko 38 odsto. Unutar same strukture privrede apsolutnu dominaciju imaju mikro preduzeća sa udjelom od 94,9 odsto i ukupno 48.783 registrovane firme koje zapošljavaju preko 87 hiljada ljudi. Mala preduzeća čine 4,4 odsto sistema i zapošljavaju blizu 43 hiljade radnika, dok na srednja preduzeća otpada svega 0,59 odsto ukupnog broja, ali ona generišu gotovo 30 hiljada radnih mjesta. Ovi pokazatelji jasno potvrđuju da crnogorskom privredom dominiraju najsitniji biznisi sa manje od deset zaposlenih, zbog čega su ciljane državne subvencije ključne za održavanje njihove likvidnosti i dalji razvoj.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!