Više od dva mjeseca nakon početka vojnih operacija, Sjedinjene Američke Države nalaze se pred ozbiljnim izazovom. Sukob koji je prvobitno projektovan kao kratka intervencija nije donio ni odlučujuću vojnu pobjedu niti diplomatski proboj, ostavljajući predsjednika Donalda Trampa pred rizikom da zastoj s Iranom potraje neodređeno. Agencija Rojters ocjenjuje da bi ovakav razvoj događaja mogao ostaviti svijet pred još većim problemima nego što su bili oni koji su pokrenuli rat.
Neispunjeni ciljevi i ekonomska cijena
Iako su američki i izraelski napadi značajno oslabili iranske vojne kapacitete, ključni politički ciljevi Vašingtona ostali su neispunjeni. Ambicije o promjeni režima ili trajnom zatvaranju iranskog puta ka nuklearnom oružju i dalje su bez rezultata. Posebno zabrinjava činjenica da su zalihe visoko obogaćenog uranijuma, uprkos vazdušnim udarima, vjerovatno ostale sačuvane u podzemnim postrojenjima, odakle se mogu izvući i dodatno prerađivati.
Za Trampa i Republikansku stranku nastavak zastoja donosi sumorne perspektive. Globalne ekonomske posljedice, prvenstveno kroz visoke cijene benzina u SAD, direktno utiču na pad predsjednikovog rejtinga i pogoršavaju izglede republikanskih kandidata uoči novembarskih kongresnih izbora.
Diplomatski jaz i strateško oružje Teherana
Strahovi od dugotrajnog zastoja dodatno su porasli nakon što je Tramp odbacio iransku ponudu za zaustavljanje rata. Teheran je predložio da se nuklearno pitanje ostavi po strani dok se ne riješi problem Hormuškog moreuza, što je za Bijelu kuću bilo neprihvatljivo. Tramp insistira na tome da rješenje nuklearnog programa mora biti polazna tačka svakog dogovora.
Uprkos vojnom pritisku, Iran je uspio da zadrži snažnu polugu uticaja. Gušenjem plovidbe kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi petina svjetske nafte, Teheran je izazvao nezabilježen šok na energetskom tržištu. Analitičari poput Džona Altermana upozoravaju da je Iran, čak i u oslabljenom stanju, spoznao moć koju ima nad svjetskom ekonomijom, što ga može učiniti strateški jačim nego što je bio prije rata.
Budući koraci i saveznička neslaganja
U potrazi za izlazom, Bijela kuća razmatra opcije koje se kreću od dugotrajne pomorske blokade kako bi se potpuno presjekli iranski prihodi od nafte, do obnove snažnijih vojnih akcija s ciljem zauzimanja dijelova moreuza. Istovremeno, američke obavještajne agencije proučavaju reakcije Teherana u slučaju da SAD jednostrano proglase pobjedu i povuku se, mada bi takav potez vjerovatno bio protumačen kao strateški neuspjeh Vašingtona.
Rat je izazvao i ozbiljne pukotine u odnosima sa evropskim saveznicima koji nisu bili konsultovani prije početka napada. Trampove oštre kritike na račun NATO partnera zbog izostanka mornaričke podrške, praćene prijetnjama o smanjenju broja američkih vojnika u Njemačkoj, Španiji i Italiji, dodatno su usložnile odnose unutar zapadne alijanse.
Dok portparolka Bijele kuće Olivija Vejls tvrdi da predsjednik “drži sve karte” i da je ispunio vojne ciljeve, realnost na terenu sugeriše opasnost od “zamrznutog sukoba”. U takvom scenariju, Trampovo obećanje o izbjegavanju stranih intervencija ostaje u sjenci dugotrajne krize koja prijeti da destabilizuje Bliski istok i globalnu ekonomiju na neodređeno vrijeme.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0