Nema diplome bez svih ispita sa prve master godine?

Crnogorski sistem visokog obrazovanja očekuju značajne promjene koje imaju za cilj jačanje akademskog integriteta i zaštitu domaćih studenata. Prema predlogu izmjena Zakona o visokom obrazovanju, koji je procesuirao poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Uglješa Urošević, svi studenti koji nakon osnovnih studija žele da nastave usavršavanje na specijalističkom ili master nivou moraće da polažu prijemni ispit. Ova mjera osmišljena je kako bi se spriječilo da kandidati sa sumnjivim ili “fiktivnim” prosjecima sa pojedinih fakulteta u regionu zauzimaju mjesta kvalitetnim lokalnim studentima.

​Kontinuitet i zaštita prava studenata

​Jedna od ključnih novina odnosi se na prelazni period između starog i novog modela studiranja. Studenti koji su već polagali prijemni ispit za upis na specijalističku godinu neće morati ponovo prolaziti istu proceduru ukoliko odluče da nastave petu godinu master studija. Ovim se želi obezbijediti pravna sigurnost i kontinuitet, ali i riješiti problem statusa zatečenih studenata.

​Predlog takođe precizira način na koji studenti trenutnih dvogodišnjih master studija mogu steći diplomu specijaliste. Da bi ostvarili to pravo, oni moraju imati položene sve ispite sa prve godine master programa. Na ovaj način se, prema riječima predlagača, ispravlja pravna praznina i odgovara na zahtjeve studenata koji su bili primorani da upisuju duže master studije jer tržište rada nije adekvatno prepoznavalo bečelor diplome.

​Akademska dosljednost i kvalitet diploma

​Izmjene zakona donose i strožu diferencijaciju između akademskih i primijenjenih studijskih programa. Nova pravila nalažu da se nakon akademskih osnovnih studija mogu upisati isključivo akademski master programi, dok su primijenjeni masteri rezervisani za one koji dolaze sa iste vrste osnovnih studija. Ovim se prekida dugogodišnja praksa u kojoj su diplomci sa srodnih ili potpuno različitih oblasti mogli magistrirati u sferama za koje nisu imali bazično obrazovanje, poput primjera prelaska sa fizičkog vaspitanja na ekonomiju.

​Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržalo je ovakvo pooštravanje kriterijuma, upozoravajući da bi proizvoljna tumačenja, prema kojima bi se bilo kojih 60 ECTS kredita priznavalo za diplomu specijaliste, mogla ozbiljno narušiti akademske standarde. Cilj je da svaka izdata diploma u Crnoj Gori odražava stvarne mjerljive rezultate i usklađenost sa evropskim principima kvaliteta.

​Transparentnost i tržište rada

​Urošević je naglasio da se ovim rješenjem uspostavlja jasna razlika između modela 3+1+1 i 3+2, čime se sistem čini ravnopravnim i transparentnim. Očekuje se da će u narednih pet godina Crna Gora dobiti dodatnih 5.000 magistara, zbog čega je ključno da proces njihovog obrazovanja bude zasnovan na jasnim kriterijumima, a ne samo na formalnom ispunjavanju administrativnih normi. Predložene izmjene predstavljaju napor da se visoko obrazovanje uskladi sa stvarnim potrebama tržišta i podigne nivo konkurentnosti crnogorskih diplomaca.

​S obzirom na najavu o dolasku 5.000 novih magistara u kratkom roku, smatrate li da će uvođenje prijemnog ispita biti dovoljno da spriječi hiperprodukciju diploma bez realne podloge u znanju?