Finansijski pritisak direktno utiče na profesionalnu motivaciju, energiju i mogućnost dodatnog angažmana prosvjetnih radnika u Crnoj Gori, ključni je zaključak istraživanja „Zadovoljstvo nastavnika poslom”, koje je predstavio Sindikat prosvjete.
Istraživanje je sprevedeno na uzorku od 1.127 prosvjetnih radnika, što čini oko 10 odsto ukupnog broja nastavnika u zemlji.
Podijeljena mišljenja o platama: Skoro trećina „koči” zbog novca
Rezultati su pokazali duboku podijeljenost unutar zbornica kada je u pitanju uticaj zarada na kvalitet nastave:
- 31% nastavnika (skoro trećina) otvoreno je priznalo da ih nedovoljna zarada sprečava da sa učenicima rade onako kako mogu i žele.
- 41% ispitanika ne dijeli to mišljenje i smatra da finansije nisu prepreka za profesionalni rad.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović istakao je da, iako su plate porasle u prethodnih nekoliko godina, one i dalje nisu iznad državnog prosjeka.
„Svi znamo da nam je obrazovni sistem u krizi decenijama unazad. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je prije tri godine najavilo reformu školstva, a mi je čekamo kao ozebli sunce… Politizacija nam ništa dobro nije donijela u proteklom periodu”, poručio je Božović.
Autorka istraživanja: Brine nas apatija, ali nas AI neće zamijeniti
Psihološkinja i jedna od autorki istraživanja, Zorica Minić, upozorila je da se procenat nezadovoljnih nastavnika nikako ne smije zanemariti, naglašavajući važnost školske klime i uslova rada.
„Nema uslova koji mogu zamijeniti nastavnika. Ako smo zbog nečega bezbrižni, onda smo zbog toga što nam vještačka inteligencija (AI) ne može oduzeti posao… Lično, jako me brine apatija nastavnika. Nije nam ovo prvo istraživanje od kojeg smo očekivali više”, kazala je Minić, uz napomenu da je najviše ispitanika bilo iz osnovnih škola, ali da su uključeni i zaposleni iz stručnih škola, predškolskih ustanova i resursnih centara.
Uprkos svemu – ponos i ljubav prema pozivu
Da u crnogorskim školama situaciju spasava isključivo čist entuzijazam, potvrdila je nastavnica francuskog jezika Suzana Šalja. Istraživanje pokazuje da nastavnike i dalje pokreće unutrašnja motivacija, a ne materijalni interes.
- Skoro 70% nastavnika uživa u radu sa djecom i taj rad ih lično ispunjava.
- 68% njih se osjeća ponosno dok obavlja svoj posao (dok samo 13,4% ne osjeća ponos).
Kao gorući problem, Šalja je istakla nedovoljno priznanje rada i slabost sistema, zbog čega se prosvjetari najviše oslanjaju jedni na druge. „Kolegijalna atmosfera često nadoknađuje slabosti sistema, jer dio nastavnika smatra da ne može vjerovati institucionalnoj podršci”, upozorila je ona.
Ministarstvo obećava rasterećenje: Sljedeća na redu je velika matura
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić, koji je na prezentaciji predstavljao i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), priznao je da ga određeni rezultati brinu, ali je naglasio da se već radi na olakšavanju položaja nastavnika.
„Vjerujem da smo od ove godine doprinijeli rasterećenju nastavnika kada je riječ o eksternim provjerama znanja. Ono što smo sada uradili za malu, naredne godine ćemo uraditi i za veliku maturu”, obećao je Trivić, dodajući da bi se i sam rado vratio u učionicu.
Posao više nije sinonim za sigurnost
Da su se vremena promijenila pokazuje i podatak o (ne)sigurnosti posla u prosvjeti, koji je nekada važio za najstabilniji državni posao:
- 30,4% nastavnika smatra da rade posao koji im daje sigurnost.
- 36,7% ispitanika smatra da im posao NE pruža stabilnost i zaštitu.
Ipak, autori istraživanja zaključuju da visok nivo profesionalnog identiteta i emocionalne povezanosti sa pozivom (skoro 70%) predstavlja ključni resurs otpornosti crnogorskih prosvjetnih radnika koji, uprkos finansijskim problemima, i dalje drže sistem na svojim leđima.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!