Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP), Nemanja Laković, poručio je na Beogradskom energetskom forumu da ova kompanija više nije isključivo rudarski sistem, već platforma za sveobuhvatnu energetsku i ekonomsku transformaciju regiona. Prema njegovim riječima, primarni cilj je razvoj održivih djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta prije nego što dođe do postepenog izlaska iz eksploatacije uglja, čime bi se osigurala energetska stabilnost države bez ugrožavanja lokalne ekonomije.
Strategija postepenog prelaska
Laković je naglasio da proces tranzicije mora biti društveno odgovoran i pažljivo planiran kako Pljevlja ne bi postala „žrtva“ ekoloških promjena, već njihov razvojni centar. On smatra da oslanjanje isključivo na obnovljive izvore energije nije dovoljno, već je neophodno pronaći alternativan i stabilan izvor koji bi sa suncem i vjetrom činio trajno održiv energetski miks.
Konkretni koraci i poslovna transformacija
Poslovna transformacija Rudnika već je uveliko započela kroz diversifikaciju usluga. Umjesto fokusiranja samo na primarnu sirovinu, RUP sada razvija kapacitete u sektoru građevinarstva, proizvodnji zaštitne opreme i rekultivaciji zemljišta. Takođe, kompanija je aktivna u pokretanju sopstvene asfaltne baze, laboratorijskim ispitivanjima, te mašinskom i elektro održavanju, što uz projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije već nakon prve godine daje mjerljive rezultate prepoznate od strane međunarodnih partnera.
Neophodnost šire podrške i EU fondova
Uspjeh ovog ambicioznog plana, kako objašnjava Laković, ne može zavisiti samo od jednog preduzeća. On je ukazao na neophodnost snažnog partnerstva države, lokalne zajednice i Evropske unije. U tom kontekstu, RUP je inicirao otvaranje EU Fonda za pravednu tranziciju i za zemlje koje nisu članice Unije, kako bi Crna Gora dobila pristup neophodnim finansijskim i ekspertskim mehanizmima.
Kao pozitivan primjer istaknuta je opština Velenje, koja je iz sličnih fondova povukla 83 miliona eura, što služi kao putokaz za povlačenje evropskih sredstava.
Izazovi i budući pravci
Pored finansiranja, kao ključni izazovi izdvojeni su potreba za kvalitetnim nacionalnim planom, politički konsenzus i zaštita radnih mjesta tokom transformacije. Iako Zapadni Balkan posjeduje ogroman potencijal u hidro, solarnoj i vjetroenergiji, njihova puna valorizacija zahtijeva jasnu regulativu i dugoročnu strategiju.
Zaključujući svoje izlaganje na skupu koji je okupio preko 400 stručnjaka iz 30 zemalja, Laković je potvrdio nepokolebljivu posvećenost Rudnika uglja stvaranju novih razvojnih prilika za građane Pljevalja uz očuvanje energetske sigurnosti cijele Crne Gore.
Šta misliš?
Podijelite reakciju ili ostavite komentar - želimo da čujemo Vaše mišljenje!
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0